Zbog harača mjesečno nismo mogli kupiti 20 štruca kruha

Krizni porez ujedinio je poslodavce i sindikate.

– Pridružujemo se HUP-u u zahtjevu da se ukine krizni porez i vrati stopa PDV-a – izjavila je Ana Knežević, predsjednica Samostalnog sindikata Hrvatske.

Destimulira se potrošnja

U pola godine primjene krizni porez nije donio državi 1,2 milijarde kuna, već upola manje, tvrdi A. Knežević. Pola tog iznosa “pojelo” je u istom razdoblju izgubljenih gotovo 50 tisuća radnih mjesta.

Njihovim je gubitkom državna blagajna ostala bez 150 milijuna kuna poreza na dohodak te je istodobno ljudima koji su završili na burzi morala platiti 450 milijuna kuna naknade za nezaposlene. – Država je poreznim haračem u pola godine ubrala vrijednost oko 2000 stanova od po 60 četvornih metara ili više od 13 tisuća osobnih automobila kompaktne klase. Da je taj novac ostao u okviru osobne potrošnje, spasio bi se dio radnih mjesta u građevini te u autoindustriji – računica je SSSH.

Osim na državnoj, izračunali su negativne učinke kriznog poreza i na osobnoj razini. Prosječan iznos kriznog poreza jest 110 kuna mjesečno (na prosječnu plaću koja je, prema posljednjim podacima, 5385 kuna). Taj iznos ljude “peče” svakog mjeseca na platnoj listi jer se zbog njega nečega moraju odreći. A to je mjesečno 20 štruca kruha, 25 litara mlijeka ili tri kilograma svježeg mesa, što se i te kako osjeti u obitelji koju prehranjuje prosječna plaća. Nadalje, taj je trošak i vrijednost, primjerice, 8 kilograma klementina, po jedan obiteljski odlazak u kino ili kakvu utakmicu ili dvije dječje majice manje svakog mjeseca.

– Država kriznim porezom destimulira potrošnju građana te neizravno i rast gospodarstva. Na to smo od početka upozoravali. Ovaj iznos mogao se dosad uložiti u spas radnih mjesta. Kumulacija kriznog poreza i povećanje stope PDV-a rezultirali su znatno nižom ukupnom potrošnjom stanovništva i prijeti nam deflacija – kazala je Knežević.

Skromna kupovna moć

Usporedba plaća do listopada 2009. godine u odnosu na 2008. godinu pokazuje realni pad neto plaća, a već četrnaest mjeseci maloprodaja kontinuirano pada. Realno je manja 15,8 posto. Istodobno kupovna moć hrvatskih građana ne doseže ni 40 posto prosjeka kupovne moći europskih građana. Mjesečno trošimo oko 2900 kuna, što je nešto više od minimalne plaće u RH koja iznosi 2180 kuna.