Zbog krize u Agrokoru broj loših kredita u pola godine skočio za 1,6 milijardi kuna

Povodom konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija koja se održala u četvrtak u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, s glavnim makroekonomistom komore Zvonimirom Savićem razgovarali smo o tome kada ćemo anulirati posljedice krize, koliko je na tržištu nenaplativih kredita i koliko će toj negativnoj statistici pridonijeti kriza u Agrokoru.

Kriza u Agrokoru imat će kao posljedicu i velike otpise potraživanja. Koliko kriza koncerna utječe na te trendove?

Za sada se sa sigurnošću može reći samo da će kriza u Agrokoru utjecati na kretanje potraživanja, ali ne i u kojim iznosima. Naime, udio loših kredita u klasifikacijskom području tzv. “ostalih djelatnosti” je skočio s 9,8 posto na kraju 2016. godine na 28 posto krajem drugog kvartala. U kunskim iznosima to je povećanje tijekom prvih šest mjeseci iznosilo oko 1,6 milijardi kuna i uglavnom se može pripisati posljedicama krize u Agrokoru.

Koji su najproblematičniji sektori gospodarstva?

Sektor nefinancijskih društava čini 67,4 posto ukupnih loših plasmana, a sektor stanovništva daljnjih 30,5 posto. Ako se govori o djelatnostima koje su najproblematičnije krajem lipnja ove godine to su bili građevinarstvo, informacije i komunikacije te poslovanje nekretninama.

Graditeljstvo je u jednom trenutku bilo najveći generator nenaplativih potraživanja. Kakva je situacija danas?

Građevinarstvo već duže ima daleko najveći udio loših kredita, a krajem 2015. je taj udio dosegnuo čak 67,2 posto. Situacija u građevinarstvu je donekle poboljšana jer je vrijednost loših plasmana u ovoj djelatnosti, u odnosu na sredinu 2015., smanjena za 3,1 milijardu kuna, odnosno na 63,9 posto u ukupnim kreditima, ali je građevinarstvo po tom pitanju i dalje ostalo daleko najproblematičniji sektor. Naravno da takvo stanje bitno otežava daljnju kreditnu aktivnost prema sektoru, a time i njegov rast.

Koji se sektor izdvaja po najmanjem udjelu loših kredita?

To je djelatnost smještaja i usluživanja hrane, odnosno turizam. Imaju svaki osmi kredit, ali su u ukupnoj vrijednosti loših kredita svih nefinancijskih društava sudjelovali sa samo 5,7 posto. Takvoj situaciji u ovoj djelatnosti znatno je pomogla snažna ovisnost o inozemnoj potražnji i uspješnim turističkim sezonama proteklih godina.

Hrvatska nije jedina s ovim problemom. Kakvo je stanje u EU?

Globalna kriza je utjecala na pad kvalitete kreditnog portfelja banaka gotovo svih članica Europske unije u odnosu na 2008. godinu. Pritom su se posebno isticale članice koje su snažnije osjetile njezine posljedice, točnije one u kojima je došlo do većeg pada ukupne potražnje, proizvodnje, zaposlenosti te snažnijih efekata na financijske rezultate poslovanja. Među takvim članicama posebno su se isticali Cipar, Grčka i Italija. Posebno Cipar čiji je udio loših kredita, prema zadnjim raspoloživim podacima, iznosio izrazito visokih 47,0 posto. Hrvatska se s udjelom loših kredita od 13,2 posto u lipnju smjestila u grupu članica s izraženijom problematikom loših kredita.

Rast gospodarstva jedan je od glavnih doprinosa smanjenju loših kredita. Jesmo li u trećoj godini rasta BDP-a povratili veći dio gubitaka iz krize?

S obzirom na intenzitet i duljinu kriznog razdoblja zbog kojeg je BDP u 2014. godini realno bio 12,6 posto manji nego u 2008. godini, tri godine umjereno dinamičnog rasta nisu dovoljne da bi se nadoknadilo izgubljeno. Ukoliko se ostvare prognoze od 3,2 posto rasta u ovoj godini, ovogodišnji BDP će realno biti približno 5,2 posto manji nego u pretkriznoj 2008. godini. Dakle, nadoknađen je samo dio izgubljenog. Hrvatska je lani bila među samo osam članica EU koje u prošloj godini nisu dostigle realnu razinu BDP-a iz 2008. godine, te je uz Sloveniju jedina među bivšim “tranzicijskim” zemljama koja je i dalje bila u minusu.

Kada možemo očekivati standard kojeg smo imali prije krize?

Trenutno na oporavak standarda na nacionalnoj razini djeluju dva čimbenika. Rast BDP-a s jedne strane, te stalno opadanje broja stanovnika s druge strane. Tako će Hrvatska, gledajući BDP-u po stanovniku, već u ovoj godini premašiti 2008. godinu. Međutim, kada se taj standard uspoređuje s prosjekom Europske unije podaci pokazuju da je Hrvatska sa 63 posto razvijenosti u odnosu na prosjek EU u 2008. godini, pala na 59 posto u 2016. godini, po čemu je s Rumunjskom i Bugarskom zauzimala začelje među članicama EU. S obzirom da su trenutno stope rasta tek nešto više od rasta na razini cijele EU, bilježi se blago približavanje EU prosjeku, te će u ovoj godini iza Hrvatske ostati još samo Bugarska. Prema procjenama HGK, Hrvatskoj će trebati još barem dvije godine da bi se gospodarstvo vratilo na razinu, odnosno veličinu, iz pretkrizne 2008. godine.