Karticama se kupuje sve više, pogotovo se njima služe mlađi potrošači, no ima još puno prostora za širenje. A s obzirom na to da je tehnologija unaprijedila kartično poslovanje, sve je izglednije da će ono u skorijoj budućnosti biti beskontaktno, bilo da se radi o plaćanju karticama ili mobitelima, a plaćanje papirnim novcem moglo bi potpuno nestati. Potvrdili su to i sudionici MasterCard okruglog stola održanog u organizaciji Poslovnog dnevnika. Među sudionicima su bili predstavnici kartičarskih institucija i banaka, Aleksandra Babić i Ana Bat iz MasterCarda, Mario Jurišić iz Privredne banke Zagreb i Luka Tomašković iz Zagrebačke banke te predstavnici trgovačkih centara Mike Pugh i Sanja Vladović iz Arena centra, Vlatka Svedružić i Davorin Profeta iz City Centra one, Tea Gršić i Ružica Radoš iz Garden Malla, Luka Jakovljević iz Avenue Malla te Gabrijela Bartowski iz trgovačkog centra Portanova, dok je raspravu moderirao Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika. I trgovački centri i banke i kartičari moraju se prilagođavati kupcima nove generacije i tehnologiji koja je utjecala na njihovo poslovanje.
Tek se počinje razvijati
A posljednja inovacija na hrvatskom tržištu svakako je beskontaktno plaćanje zbog kojeg gotovina postaje suvišna.
– Beskontaktno plaćanje u Hrvatsku je ušlo na mala vrata, veliko širenje tek očekujemo. Prije toga je potrebno promijeniti navike samih korisnika i način na koji se odvija plaćanje – kazala je Aleksandra Babić iz MasterCarda dodajući kako u europskim okvirima beskontaktno plaćanje više nije tako revolucionarno, ali je revolucionarno za tržišta poput Hrvatske na kojima se tek počinje razvijati.
– Beskontaktno plaćanje zamjenjuje gotovinu, snižava troškove manipulacije i pohranjivanja gotovine, donosi veću sigurnost, povećava vrijednost korisnika i konkurentnu prednost trgovina. Osim toga, povećava se i potrošnja – tvrdi Babić dodajući kako je takav način plaćanja već dostupan u 56 zemalja na 1,2 milijuna prodajnih mjesta. U Europi po takvom načinu plaćanja prednjači Njemačka, Poljska, Češka i Velika Britanija dok je u Hrvatskoj uvedeno lani u rujnu.
Bez kartica u pekarnicama
– Uvođenje takvog plaćanja je skupo. Nije problem u cijeni kartice, već infrastrukture – smatra Luka Tomašković, direktor u Zabi. Ipak, kaže kako je sigurno da će se ta tehnologija raširiti, ali pitanje je vremena koliko će za to trebati. Pekarnice, primjerice, još nisu prihvatile ni kartično poslovanje, no kako su svi fiskalizirani, beskontaktno plaćanje mogle bi prihvatiti zbog same brzine transakcije.
– Jedan od razloga zašto još nismo prihvatili beskontaktno plaćanje jest i to što smo već petu godinu u recesiji koja nas prisiljava da budemo konzervativni u tom pitanju. Drugi faktor je pitanje je li to opravdana investicija koja bi se trgovcima isplatila, a tu je i ulazak u domenu trgovaca u kojima je dominantno plaćanje gotovinom. Što se pak tiče mikrotransakcija, one podrazumijevaju i mikronaknadu što nije toliko isplativo – kazao je Mario Jurišić, član uprave PBZ-a. No, dodao je kako cijela industrija ide prema društvu bez papira, pri čemu će novac potpuno nestati. Stoga u PBZ-u pripremaju projekt s MasterCardom koji će u idućim godinama omogućiti i beskontaktna i mobilna plaćanja. Prema podacima Davorina Profete iz City Centera one, u tom centru kartično poslovanje iznosi 55 posto ukupnog prometa, dok neke trgovine putem kartice ostvaruju i 80 posto prometa. Za razliku od njih, u trgovačkom centru Portanova kupci su nešto konzervativniji.
– Kupci u Slavoniji tradicionalno su skloniji gotovini, kao i naši kupci iz susjednih zemalja – kaže Gabrijela Bartowski iz Portanove. Zagreb odudara od prosjeka prema korištenju kartica, no nezamislivo je da trgovački centri u njemu nemaju bankomate, jer još uvijek ima onih koji plaćaju gotovinom.
– Danas, kad sve vrvi od popusta, trgovci na svakakve načine žele prodati svoju robu. Bitna je cijena proizvoda, što je niža, to je kupac više voljan dati keš. Kad je skuplja, kupuje se karticama. Postoji trend spuštanja cijena, pa se održava privid da gotovina ima primat – smatra pak Luka Jakovljević.
Ponudu beskontaktnog plaćanja sve više, putem pametnih telefona, uvode i telekom operatori, koji postaju konkurencija bankama. A. Babić smatra da bi banke i operatori zato trebali zajednički osmisliti platforme koje može koristiti više operatora i više financijskih institucija i da će tek tada to imati smisla.