Hrvatski su građani do prije nekoliko godina slovili za vodeće potrošače u regiji, no zaduživanje “grlom u jagode” prekinula je kriza. Istraživanje koje je Hrvatska poštanska banka provela na gotovo 1300 korisnika bankovnih usluga, među kojima su i klijenti drugih banaka, pokazalo je da čak 82 posto građana nema namjeru podizati kredit, a samo ih je 18 posto spremno na zaduživanje.
Veći minus trebaju stariji
Među onima koji su još voljni podići kredit na prvom su mjestu nenamjenski, a nakon njih stambeni i krediti za zatvaranje dugova. Klijenti sve češće izbjegavaju i dopuštena prekoračenja – 53 posto ostaje u okviru već postojećih limita ili i ne ulaze u odobreno prekoračenje, 16 posto minus je spremno smanjiti, a pet posto i ukinuti. No još uvijek više od četvrtine ispitanika (26 posto) treba veći minus od trenutačno im odobrenog. To su mahom klijenti u dobi između 30 i 50 godina; čak 53 posto svrstava ih se u tu dobnu skupinu, ili su stariji od 50 godina (36 posto), dok je u skupini mlađih od 30 godina samo 11 posto onih koji trebaju veći limit.
– Najveća podudarnost osobnih financija žena i muškaraca vidi se na minusima iako je u skupini onih koji dobro upravljaju financijama u okviru dopuštenih prekoračenja nešto više žena – objašnjavaju u HPB-u.
Mlađi su klijenti, izgleda, izvukli pouku iz iskustava svojih prezaduženih roditelja te su mnogo skloniji štednji nego ulasku u dug.
Petina mladih zadužena
– Većina mladih klijenata redovito štedi ili planira štednju i ne želi kredite i minuse. Kredite će više tražiti muškarci, i to uglavnom nenamjenske, dok žene najavljuju stambene i zelene kredite – ističu u HPB-u i dodaju da kredite za zatvaranje dugova podjednako planiraju žene i muškarci. Među klijentima mlađim od 30 godina 31 posto već ih ima štednju u nekoj banci, a 50 posto razmišlja o štednji. Čak ih 46 posto neće tražiti kredit iako se 41 posto izjasnilo da ga treba. Polovica mladih klijenata smatra da im nije potrebno prekoračenje po tekućem računu, no petina ih je ipak već zadužena.
Kad je posrijedi štednja, i tu postoji oprez pa čak 29 posto klijenata planira kratkoročnu štednju, a još toliko (30 posto) otvorenu, kod koje im je novac dostupan odmah.
Stambenu bi štednju odabralo 12 posto klijenata, među kojima prednjače žene koje su po toj sklonosti triput brojnije od muškaraca, a 26 posto klijenata želi dugoročnu štednju.
Banka, a ne neka druga institucija prvi im je izbor u 90 posto slučajeva kod odluke o deponiranju novca.
>>Rezanje minusa donosi pad potrošnje i – okretanje kamatarima