Kada je držao predavanja o startupima na sveučilištu Stanford, Peter Thiel zasigurno je očekivao da će ga se pozorno slušati. Ipak, jedan je student i te kako revno pratio predavanje i uspio zapisati gotovo svaku riječ koju je Thiel izgovorio. Blake Masters svoje je bilješke kolegijalno objavio na internetu ne pretpostavljajući koliku će popularnost taj njegov zapis postići nakon što se raširio viralno znatno izvan kruga stanfordskih sveučilištaraca. Šteta bi bilo, zaključio je poslije Masters, da sve ostane na tome pa je Thielu predložio da se bilješke urede i od njih sačini knjiga. Doista, tko ne bi želio pročitati knjigu suosnivača PayPala, prvog vanjskog investitora u Facebook iz doba kada je za akviziciju deset posto udjela u današnjoj globalnoj megakompaniji trebalo tek tričavih pola milijuna dolara?
Vječiti "kontraš"
Vjerojatno je žele svi koje imalo zanima kako funkcionira svijet Silicijske doline u kojoj danas uzor traži svatko iole ambiciozniji. No, "Zero to one: Zapažanja o startup kompanijama, ili kako izgraditi budućnost", knjiga čije hrvatsko izdanje upravo izlazi u izdanju Večernjeg lista, nije samo još jedno u nizu trendovskih izdanja. Objašnjenje što ta knjiga jest dobrim je dijelom sadržano i u samom naslovu, to doista jest više vizija budućnosti današnjeg svijeta negoli što je to uradak o tome kako uspjeti u poslovnom svijetu. Kod Thiela nema okolišanja pa će vam već na prvim stranicama otkriti zašto ga smatraju vječitim „kontrašem". Sve što konvencionalni nauk nameće kao uvjete uspjeha u poslovanju i promjene društvenog okoliša Thiel odbacuje, ali na vrlo uvjerljiv i pametno obrazložen način.
Svaki poseban trenutak u biznisu dogodi se samo jednom, kaže Thiel. Sljedeći Bill Gates neće izmisliti operativni sustav. Sljedeći Larry Page ili Sergey Brin neće proizvesti internetsku tražilicu. A sljedeći Mark Zuckerberg neće stvoriti društvenu mrežu. Ako kopirate te dečke, niste ništa naučili od njih, poučava on.
Za njega je jedini mogući i dugoročno održiv poslovni model sposoban ostvariti globalnu dominaciju kakvu danas imaju američke tehnološke tvrtke, onaj u kojem se stvara nešto novo. Ako radimo nešto što je već poznato, tada se naš svijet kreće od 1 do 0. Ako je riječ o nečemu sasvim novom, tada je riječ o putu od nule prema jedan, pa nam eto i naslova knjige. U toj svojoj filozofiji, na temelju koje je i uspio dosad akumulirati bogatstvo od nekih 2,2 milijarde dolara koje mu i dalje raste, Thiel potpuno ruši pojam konkurencije. Ući na tržište s brojnom konkurencijom, dakle na ono koje se naziva i efikasnim, za njega je trošenje vremena i novca jer će se ultimativno dogoditi propast svakoga tko pokuša raditi isto ono što radi konkurencija, znači kopirati, samo za neki postotak bolje.
Ono čime se svaki budući poduzetnik treba baviti jest tehnologija, ali ne samo u smislu kakvog računala ili slične naprave, već u smislu novih i boljih načina da se nešto učini. Kod Thiela nema nikakve sumnje kako nove tehnologije najčešće dolaze od novih pothvata – startupa. Definicija takve nove kompanije glasi – najveća grupa ljudi koju možete uvjeriti u plan izgradnje bolje budućnosti. Najveća je snaga nove tvrtke u novom razmišljanju, što je još važnije od brzine akcije i reakcije, piše Thiel u Zero to one. Osvrnuvši se na nekoliko stranica prema dobu dotcom balona, Peter Thiel vodi nas u prvu kontroverzu svoje knjige. Četiri su važne lekcije naučene na pucanju dotcoma – napreduj sitnim koracima, ostani vitak (u smislu optimalnog funkcioniranja) i fleksibilan, poboljšaj ono što radi konkurencija i usredotoči se na proizvod, a ne na prodaju. To vrijedi za sve osim za njega. On smatra da su sljedeći principi mnogo točniji: bolje je riskirati hrabrošću, nego trivijalnošću, loš plan bolji je od nikakvog, kompetitivna tržišta uništavaju profit, a onda i to da je prodaja važna jednako kao i proizvod. Između savršeno konkurentnog tržišta, odnosno traženja poslovnog modela u već formiranom tržištu i monopola Thiel će izabrati ovo drugo. No, kada se koristi riječju "monopol", on ne misli na nasilnike ili državno upravljani monopol, već na one tvrtke koje su toliko dobre u svom poslu da im se nitko drugi ne može približiti, a pritom su dovoljno vješte da tu nadmoć i sakriju. Takva je tvrtka, primjerice, Google koja je broj jedan u tražilicama, ali je i na tržištu mobilnih telefona, prijenosnih računala te samovoznih automobila, gdje je također pionir i među vodećim igračima, ali mu tražilica donosi 95 posto prihoda. Kod konkuriranja gubi se sav profit jer će se u jednom trenutku na zasićenom tržištu sve ipak svesti na besmislen rat cijenama pa je za Thiela konkurencija zapravo suprotna kapitalizmu jer on se bavi akumulacijom kapitala. Očito je kako monopolist poput Googlea može razmišljati i o drugim stvarima, inovacijama i novim proizvodima, dok to tvrtka na efikasnom tržištu ne može jer je preokupirana dnevnom borbom za opstanak, što Thiel i dokazuje na nizu nedavnih primjera. Povijest je napretka, tumači osnivač PayPala, povijest boljih monopola koji su zamijenili one prethodne. Monopol je preduvjet svakog uspješnog biznisa. On uglavnom ima i kombinaciju nekih od sljedećih karakteristika: vlastitu tehnologiju, mrežni učinak, ekonomiju razmjera i brendiranje.
Znači, kada je biznis osmislio tehnologiju kojom će napraviti proizvod po kojem je jedinstven, on će širenjem kruga korisnika postajati samo boljim, a kako monopolistički biznis raste, postaje sve jačim. Primjer je dobrog brendiranja za Thiela Apple. Steve Jobs je, kada se vratio u tvrtku, odbacio gomilu proizvoda kako bi se usredotočio samo na njih nekoliko gdje je mogao postići deseterostruka poboljšanja. Percepciju da Apple nudi proizvode koji su toliko dobri da tvore vlastitu kategoriju čine pažljivo odabrani materijali, izgled Appleovih dućana, čvrsta kontrola nad iskustvom korisnika, sveprisutne reklamne kampanje, cijena kao oznaka vrhunskog proizvoda te osobna karizma samog Jobsa uz tisuće developera koji izrađuju aplikacije za stotine milijuna njegovih korisnika. No, Apple je i vlasnik kompleksne zbirke vlastitih tehnologija, a svoje proizvode izbacuje na tržište u dovoljno velikim količinama da može određivati cijene materijala koje kupuje. Uspješan biznis ne prepoznaje se po trenutačnoj profitabilnosti, tumači Thiel, već po sposobnosti generiranja novčanog toka u budućnosti navodeći za primjer Twitter koji je za svog IPO-a 2013. procijenjen na 23 milijarde dolara, a gubio je novac, a onda i svoj PayPal pa i LinkedIn.
Suprotno izjavama nekih vodećih poslovnih ljudi za Thiela uspjeh nikako nije stvar sreće, nitko nije "lutrijska srećka", napisat će, jer je naprosto broj tvrtki čija se vrijednost mjeri u milijardama još uvijek prevelik da bi bio slučajan. Tako i tajna uspješnog investiranja nije u diverzificiranju već u pronalaženju onog malog broja startupa koji će u nekoj budućnosti donijeti dovoljno vrijednosti koja će čak nadići vrijednost cijelog ostatka portfelja kakvog investicijskog fonda.
Monopol počiva na tajni
Sukladno tome, svoju tvrdnju da svaki monopol zapravo počiva na tajni, potkrijepit će time da uvijek postoji nešto novo za otkriti, a to je novo otkriće na temelju monopola. Nažalost, tuži se autor, većina ljudi danas ne vjeruje da postoji išta što već nije otkriveno. Razmišljate li o tome kakvu tvrtku želite izgraditi, trebate si postaviti dva važna pitanja: koje nam tajne priroda nije otkrila te koje nam tajne nisu otkrili ljudi? Neće Thiel otkriti ništa nova ako kaže da je startup početak izuzetno važan, no to ima i jednu drugu dimenziju – njegovi se osnivači moraju jako dobro slagati, nalikovati gotovo pa mafiji, to mora nadilaziti puki financijski interes.
A onda su tu i neke stvari koje se mnogima ovdje neće svidjeti, a to je da uprave ne bi trebale imati više od troje ljudi, a da direktor ne bi smio imati preveliku plaću. Ako je ipak dobije, počet će se ponašati više kao političar nego kao osnivač. Slabije plaćeni menadžer usredotočit će se na povećanje vrijednosti cijele tvrtke koja će onda donijeti više vrijednosti i njemu samome. Suvlasništvo u tvrtki koja radi nešto što će zasigurno promijeniti svijet veća je vrijednost od plaće, a to je i nešto što se nudi novim kadrovima za koje kao nova tvrtka jednostavno ne možete imati dovoljno novca.
Poštujući uvijek afinitete, sklonosti, a dakako i sposobnosti svakog pojedinca. Svi ti pojedinci trebali bi biti dio poslovne kulture u kojoj svatko uživa u dolasku na posao. Regrutiranje je u srži nadležnosti bilo koje tvrtke i ne smije ga obavljati nitko izvana. Suprotno razmišljanju kreativaca, Thiel objeručke prihvaća prodavače kao ključan dio uspjeha bilo koje nove kompanije logično priznajući kako prodavač ne može biti baš svatko. No, nije dovoljno samo imati kvalitetan proizvod da bi se uspjelo, nego je podjednako važno imati i prodavača koji će ga plasirati. Ali, opet priznaje kako ste najbolji prodavač vlastita proizvoda upravo vi sami, a najveće poslove uvijek sklapa vodeći čovjek tvrtke. Dužnu pozornost, s obzirom na to da je i sam najveće prihode stvorio upravo u tehnologiji, Thiel poklanja i predviđanju kako će računala i roboti zamijeniti čovjeka. On to kategorički odbija navodeći, potkrijepljen i s više primjera iz vlastitog iskustva, kako računalo može služiti tek kao dopuna čovjeku, a ne kao zamjena.
U knjizi ruši i još jedan mit – da je alternativna energija biznis budućnosti. Štoviše, brojnim dokazima on razotkriva industriju čiste energije kao čisti promašaj te upućuje na to kako se definitivno ne radi o biznisu budućnosti jasno tumačeći gdje su takve kompanije pogriješile. Ne treba podvlačiti kako je samo jedna kompanija ispunila sve preduvjete da postane zaista uspješna, a to je, dakako, Tesla koja je za Thiela arhetipski primjer uspješnog startupa. Ne treba dvojiti kako će vladare svojih područja Peter Thiel označiti neobičnim ljudima koji znaju da se stvaranje novih vrijednosti, najvažnijeg zadatka u biznisu, ne može svesti na formulu, pa i iz svojih tvrtki odlaze samo onda kada uvide da ništa novo u njoj ne mogu napraviti. Tako nekako treba gledati i ovu knjigu, ne kao priručnik s uputama kako uspjeti, već kao zapis o tome kako promijeniti način razmišljanja, onog prema kojem se budućnost neće dogoditi sama od sebe.
U prodaji na svim kioscima i na mondo.hr za 49,90 kn.
>> Doznajte što milijarder nudi studentima napuste li fakultet!