Zagrebački holding (ZGH) uspješno je restrukturirao značajan komad svog duga, što je uključivalo ponudu prijevremenog otkupa postojeće euroobveznice (originalnog dospijeća 2017.) i izdanja nove obveznice, ovaj put na domaćem tržištu, u kunama, piše Poslovni dnevnik.
Pri upisu novih obveznica investitori su iskazali potražnju za više od tri milijarde kuna. No veličina tog sedmogodišnjeg izdanja na kraju je utvrđena na inicijalno ciljanih 1,8 milijardi, i to uz kamatnu stopu 3,875 posto te prinos 4,35 posto. Kako ističu u ZGH-u, domaće tržište kapitala pokazalo je da je spremno podržati kvalitetne izdavatelje. U predbilježbama je, kažu, su-djelovalo 59 investitora, pri čemu je najviše ponuda bilo iz redova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova (29), banaka (11) i investicijskih fondova (6), a među upisnicima se našla i jedna međunarodna financijska institucija. Ana Stojić Deban, predsjednica Uprave ZGH-a, naglašava kako je ostvarena kamatna stopa najniža po kojoj se jedno poduzeće ili grad zadužilo na taj rok. Usto, ona je za 1,625 posto niža u odnosu na onu koju nosi euroobveznica.
Ulagačima u tu obveznicu Holding, odnosno Zagrebačka i Privredna banka kao njegovi savjetnici u aktualnom projektu refinanciranja, ponudili su prije 15-ak dana prijevremeni otkup uz 2,5 posto premije povrh nominale. Na kraju je približno polovica obvezničara prihvatila ponudu, što znači da će se od 300 milijuna eura vrijednog izdanja godinu dana prije dospijeća otkupiti 146,3 milijuna eura. U Holdingu to drže veoma dobrim odazivom, naročito s obzirom na rezultate relevantnih prijevremenih otkupa sličnih izdavatelja te činjenicu da je to eursko izdanje, dok će novo biti u kunama. Otkupna cijena, odnosno premija je pomno vagana, ističe Deban.
Jer, trebalo je odrediti gdje je granica elastičnosti koja će omogućiti da se ne plati previsoka premija, a s druge strane, da se maksimizira odaziv na otkup. Kombinacijom tog otkupa i novog izdanja ZGH produljuje ročnost svog duga i ujednačava izloženost euru i domaćoj valuti te tako smanjuje valutni rizik. Uz to, dodaje čelnica ZG Holdinga, budući da su kamatna stopa i prinos nove obveznice značajno smanjeni (kamatna stopa sa 5,5 na 3,875 %, a prinos sa 5,59 na 4,35%) Holding će na godišnjoj razini ostvarivati uštede od 1,24 posto iznosa izdanja. Kad se uzmu efekti snižene kamate, u 7-godišnjem razdoblju to implicira 195 milijuna ku-na uštede.
Kako je iznos otkupa postojećih euroobveznica ipak manji od iznosa novog iz-danja, samo zaključenje dviju spomenutih operacija neće rezultirati i smanjenjem razine duga ZGH-a. Međutim, Deban naglašava kako je ZGH posljednjih godina značajno smanjivao ukupnu razinu neto duga te će i u narednom razdoblju nastaviti raditi u tom smjeru. Plan je, kaže, da u narednom srednjoročnom razdoblju Holding smanji omjer neto duga i operativne dobiti EBITDA na 3,5.
"Poslovni rezultati Zagrebačkog holdinga definitivno omogućavaju smanjenje razine zaduženosti, što potvrđuje i činjenica da je u protekle tri godi-ne dug smanjen sa 6,8 na 5,5 milijardi kuna. Dakle, prosječno se godišnje smanjivao za otprilike 430 milijuna kuna", objašnjava predsjednica Uprave ZGH. Namjera je, dodaje, da se i što veći dio planiranih investicija - a za iduće četiri godine planirane su u iznosu od gotovo tri milijarde kuna - financira iz vlastitog poslovanja. Uspješno refinanciranje postojećih euroobveznica u svom je prošlogodišnjem izvješću za ZGH istaknula i rejting agencija Standard & Poor's kao jedan od čimbenika mogućeg poboljšanja rejtinga.
Znači li to da bi se ta operacija mogla odraziti i na ocjenu rejtinga ZGH? U Holdingu su s tim u vezi oprezni jer su svjesni da njihov kreditni rejting odražava rejting RH i Grada Zagreba. "Mi nastojimo svake godine poboljšati poslovne rezultate i riješiti izazove koje su istaknule rejting agencije. Još 2013. pokrenuli smo prvi ciklus operativnog i financijskog restrukturiranja koje je rezultiralo lanjskim poboljšanjem kreditnog rejtinga od strane S&P-a. Trenutno smo pak u fazi implementacije drugog ciklusa operativnog restrukturiranja čiji će rezultati, nadamo se, također biti prepoznati", uvjerena je predsjednica Uprave ZGH.
>> Na zatvorenoj sjednici Gradske skupštine odluka o reprogramu duga Zagrebačkog holdinga
Bezvrijedne papire kupile domaće filijale s stranom franšizom što potvrđuje onu moju teoriju kako je Hrvatska sanirala banke i predala ih pod fiktivnu upravu stranim bankama s namjerom da se s njima upravlja iz Hrvatske s onim političkim kadrom koji je u stvari i prije bio na čelu tih financijskih institucija. Pranje novca i isisavanje iz Hrvatske vrše zapravo domaći kriminalni loby .