Zlato je prošlost, špekulanti se okreću žitaricama i nafti

Zlato je prošlost, špekulanti traže novu “zlatnu koku” za ulaganje. Je li to znak da je napokon završila europska dužnička i globalna ekonomska kriza? Zlatni balon počeo je pucati, a ulagači su ponovno otkrili dionice i tržište kapitala. Unatoč lošim pokazateljima iz Kine, koja je usporila svoj gospodarski rast na za njih slabih 7,7 posto, cijene dionica nastavile su rasti. Optimistično zvuči podatak da je američki Dow Jones u proteklih šest mjeseci porastao gotovo osam, a europski indeks FTSE 100 šest posto. Na krilima tiskanja novca u Tokiju japanski indeks Nikkei 225 uzletio je čak 47,2 posto.

Cijene dionica i zlata najbolje oslikavaju kretanja svih ekonomskih kriza.

Napuhivanje cijena

Ako pogledamo cijene zlata u proteklih 40 godina, vidimo da one u pravilu rastu u vrijeme krize i naglo padaju kada kriza prođe. Tako je cijena jedne unce zlata 1970. bila manje od 200 dolara, a u velikoj (naftnoj) krizi 1980. narasla je na čak 800 dolara. Onda je došlo do oporavka i u 90-ima je cijena zlata pala na 400 dolara, a u dvijetisućitima, kada kriza nije bila ni na vidiku, a zlato ljudima nije bilo ni na kraj pameti, cijena mu je pala na 150 dolara. Cijena zlata ponovo je porasla u aktualnoj krizi i u jesen 2011., na vrhuncu recesije, dostigla svoj plafon od gotovo 2000 dolara za uncu. Dakle, radi se o ulaganju s vrlo snažnim oscilacijama koje se stoga smatra vrlo rizičnim. S druge strane ulaganje u dionice pokazalo se najboljim ulaganjem u dugom roku.

– Tu se radilo o čistom špekulativnom napuhivanju cijena. Zlato nema realnu vrijednost, već psihološki utjecaj. Ono je kroz povijest – dulje od 2000 godina – zamjena za novac i kao takvo je ušlo u ljudsku genetiku. Stoga su špekulanti iskoristili taj psihološki utjecaj i stvorili euforiju da bi napuhali njegovu cijenu. Špekulanti su kupovali zlato po 200 dolara, a kada je dostiglo cijenu od gotovo 2000 dolara, onda su počeli prodavati. Neki će zaraditi mnogo, a neki puno izgubiti. Špekulanti su izvukli novac iz naivaca koji su vjerovali da će zlato trajno rasti. Zlato će ponovno rasti za 10-ak godina kada dođe nova kriza – komentirao je analitičar Ljubo Jurčić.

Vrednije od bakra...

Jesu li špekulanti rasprodajom zlata proglasili kraj globalne krize?

– Da, kriza je gotova. Ciklus je završen. Oporavak autoindustrije pravi je pokazatelj da je završila recesija u SAD-u. Zbog problema nekih zemalja s javnim financijama i jer kasni sa strukturnim reformama Europa će se malo dulje oporavljati. Europa mora promijeniti strukturu industrije, odnosno odbaciti masovnu proizvodnju – smatra analitičar Damir Novotny.

Pitanje je što će sada špekulanti učiniti s novcem koji su zaradili na zlatu. Mnogi od njih vjerojatno će krenuti u ulaganja u hranu, naftu ili metale. U posljednjih šest mjeseci cijene kukuruza, pšenice, ječma, soje... pale su u prosjeku oko 10 posto i postale su atraktivne ulagačima. Znatno je pala i cijena teških metala – željeza i bakra, između 8 i 15 posto. Cijena nafte pada već dulje vrijeme.

– Špekulanti čekaju i razmišljaju hoće li uložiti u hranu ili u naftu jer su one puno špekulativnije od bakra i aluminija koji najviše ovise o potražnji automobilske industrije. Špekulanti gledaju kamo će krenuti napuhivanje novog balona i oni će tamo zaigrati – zaključio je Ljubo Jurčić.

>> Neviđena panika na tržištu – zlato tone prema dnu