Županije su najspremnije za apliciranje na projekte europskih fondova i povlačenje novca iz tog izvora, poručio je župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk na otvorenju prve regionalne konferencije posvećene ujednačenom razvoju svih dijelova Hrvatske, održane u petak u Šibeniku u organizaciji Poslovnog dnevnika.
„Hrvatska zajednica županija (HZŽ) već dugo ističe da je trenutni županijski sustav nešto na što trebamo biti ponosni i što treba čuvati. Mogu slobodno reći da županijska administracija i županijske razvojne agencije stoje iza velike većine uspješno realiziranih projekata, ali uvijek možemo biti bolji i neka nam sjajni rezultati budu poticaj za dalje. U tome značajnu ulogu ima funkcionalna i fiskalna decentralizacija za koju se zalažemo, kao i bolja komunikacija s državnim strukturama. Na našem posljednjem sastanku s Vladom iznijeli smo želju da nas se maksimalno uključi u pregovore, pripremu i realizaciju u novoj financijskoj omotnici. Vjerujem da će ćemo u novoj financijskoj inicijativi biti involvirani i time izbjeći ranije probleme“, istaknuo je župan šibensko - kninski.
Državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU Spomenka Đurić potvrdila je da je komunikacija na razini Ministarstva regionalnog razvoja i drugih dionika u ovom razdoblju intenzivnija no ikad i da će takva ostati u razdoblju koje slijedi. „Jedini put koji nam je na raspolaganju je zajedničkim snagama intenzivirati napore u procesu poticanja poduzetništva i otvaranju novih radnih mjesta jer su nam to zajednički ciljevi. Kohezijska politika je glavna politika EU i usmjerena je na otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast i razvoj te poboljšanje kvalitete života. Europska je unija za te ciljeve namijenila trećinu svog proračuna, oko 351 milijardu eura, koncentriravši se na manje europske države i regije s ciljem smanjenja razlika“, istaknula je Đurić.
Problem u povlačenju sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj su postavljeni okviri
Financijskom omotnicom, odnosno sredstvima koja su ušla u Šibensko – kninsku županiju ovdje su zadovoljni, ali ne sasvim. Problem su, naveo je župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk u sklopu panel diskusije na temu uloge županija u povlačenju sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, postavljeni okviri.
„Možemo raditi na programima dnevnih bolnica i kirurgija što je dokaz da se određene stvari mogu promijeniti, ali operativni program treba prilagoditi stvarnom stanju na terenu. U sljedećem financijskom paketu EU želimo drugu praksu, vidjeti što pojedinačne županije zaista trebaju i tim se potrebama nametnuti u pregovorima“, dodao je. Uloga županija u tom procesu je priprema planiranja, odnosno dugotrajan i kompliciran proces u kojem nastaju krucijalni dokumenti bez kojih se zapravo ne može ništa. „Jednako tako potičemo poduzetničke potporne institucije i to su konkretni pomaci s naše administrativne strane. U procesu razvoja poduzetništva, neizostavna je i uloga ministarstva uz čiju suradnju, s bankama, osiguravamo i direktne poticaje. Država nam pomaže da udio sufinanciranja sa županijske strane bude sveden na manji i prihvatljiv postotak i time smanjuje rizik od našeg zaduživanja. Teško da ćemo doći do situacije da samostalno pregovaramo s Europom, ali želimo razinu pregovora na kojoj se uvažavaju naše potrebe kako bismo realizirali naše prioritetne ciljeve“, poručio je Pauk.
Pročelnik za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove Zadarske županije Lovro Jurišić potvrdio je da se regionalni razvoj zaista može temeljiti na europskom novcu jer je to i namjena tih sredstava, ali da projekti trebaju biti kvalitetno isplanirani. „Problem u provedbi natječaja je bio i sa zapošljavanjem, odnosno zabranama zapošljavanja, no sada nam je puno lakše. K tome, imamo dobar primjer kako se na lokalnoj razini može dobro upravljati novcem iz EU fondova koji se može implementirati na razini županija, a to su ITU mehanizmi“, podsjetio je Jurišić.
Realizacija projekata EU ne može proći mimo županija, nastavio je pročelnik za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije Anđelko Katavić. „Financirali smo osnivanje LAG-ova koji su nakon toga povukli sredstva za svoje daljnje funkcioniranje. Također, tu je i dvadesetak poduzetničkih centara i inkubatora. Svih programi poduzetničke potporne programe i ulaganja u ljudski kapital koji se financiraju, netko ih je odradio zajedno s poduzetnicima. U sljedećoj perspektivi moramo reći što nam je točno prioritet. Hrpa je problema u smislu objave i kriterija javnog poziva, kad i ako budemo pripremali novu perspektivu trebamo znači koliko i na koji način ćemo povući sredstva“, kaže Katavić. Splitsko dalmatinska županija je, k tome, poduzetnike i znanstvene istraživačke institucije uključila u razvoj projekata koji će biti korisni u gospodarstvu, što je rezultiralo zapošljavanjem velikog broja doktoranda koji su ostali u Hrvatskoj i otvaranjem brojnih novih tvrtki, dodao je.
Da je komunikacija s nadležnim tijelima korektna, ali da je upravljanje sustavom suviše centralizirano, smatra župan Primorsko - goranske županije Zlatko Komadina. „Kao županija imamo potrebe za projektima koji nisu inicijalno isprogramirani, pa smo zavezanih ruku i nogu jer nemamo autonomiju odabira projekata. Škole smo financirali energetskom obnovom gdje smo povukli dio iz fondova EU, dio iz nacionalnih izvora, ali bismo se trebali dogovarati što i kako dalje. Imamo potrebe za novim žičarama, ali te ideje ne možemo kandidirati za financiranje iz europskih fondova“, istaknuo je Komadina. Dodao je i da regionalnim razvojem treba upravljati država kako bi uspostavila jednakost, ali da županije u tom procesu posebno vode računa o situaciji unutar 'svoje kuće'. „Kod nas država upravlja svime, a nema partnerski odnos s lokalnim samoupravama. Regionalne razvojne strategije strateški su dokumenti, dok su županije svoje razvojne strategije donosile prije države. Sljedeći problem kod kandidiranja projekata iz razvojne strategije je i famozna indeksacija razvoja. Kandidiramo projekt iz Gorskog kotara, a kad podijelite s brojem stanovnika ta regija ima status gotovo kao New York, pa do sada zbog takvih primjera nismo mogli povlačiti novca koliko nam je trebalo“, konkretizirao je župan primorsko – goranski.
Pozitivni primjeri sinergije prepoznavanja stvarnih potreba poduzetnika i utjecaja javnog sektora na razvoj poduzetništva
Šibenska poduzetnička zona Podi 2015. je godine proglašena najboljom u Hrvatskoj i to je tek jedan u nizu pozitivnih primjera sinergije prepoznavanja stvarnih potreba poduzetnika i utjecaja javnog sektora na razvoj poduzetništva u Šibensko-kninskoj županiji, istaknuto je na drugom panelu održanom u sklopu regionalne konferencije. Adriatic Business Centar (ABC) i AluTech centar kompetencija primjeri su novih ideja kojima će Šibensko - kninska županija u budućnosti dodatno osigurati svoj daljnji razvoj i riječ je o potpornim poduzetničkim institucijama za čiju je realizaciju iz europskih fondova uspješno osigurano po 20 milijuna kuna, istaknuo je župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk. „Nastojimo biti kvalitetnim partnerom u razvoju poduzetništva u županiji, a ABC će biti zgrada uređena u skladu s našim stvarnim potrebama i potrebama poduzetnika te jedinica lokalne samouprave. Turizam je jedna od naših razvojnih potencijala, ali ne smijemo zaboraviti industriju i proizvodnju te kreiranje novih vrijednosti. Ruralnom dijelu treba dati jedan poseban pečat, a u svemu tome ne zanemariti ni smijemo prirodne ljepote. Važno je odrediti fokus i ono što ćete gurati naprijed u budućnosti, ali nemojmo zanemariti da smo i sami na početku ovog puta i tek hvatamo korak“, kazao je Pauk.
Zamjenik gradonačelnika Grada Šibenika Danijel Mileta predstavio je projekt Trokut zasnovan na najnovijim visokim tehnologijama, koji će se smjestiti na lokaciji između budućega šibenskoga studentskoga kampusa i studija obnovljivih izvora energije. „Došli smo do spoznaje da nam je neophodan takav centar koji će ne samo služiti edukaciji, već i približiti najveća svjetska dostignuća u tom području. Želimo da naše mlađe generacije postanu zainteresirane za ICT sektor, tim više što su školski programi i oprema relativno zastarjeli. Preko dvije tisuće kvadrata će biti na raspolaganju za razvoj start-upova, daljnje edukacije te međusobno umrežavanje i direktne kontakte među zainteresiranim stranama. Svjetskim stručnjacima možemo pružiti jednu vrstu aktivnog odmora, a zauzvrat od njih dobiti ekspertizu. Iako, sam objekt neće biti vrijedan ako ljudi na njegovo čelu ne provedu misiju s kojom je i osnovan“, poručio je.
Riječi je bilo i o kninskom projektu inovacijskog centra, primjeru konkretnog ulaganja u nerazvijene dijelove zemlje i čija je realizacija jedan od načina na koji se želi umanjiti depopulacija tog područja. „Tim smo projektom pokazali i kako se pripremiti za konkretan cilj i prije nego ste ušli u EU, a taj je projekt jedan od rijetkih spremnih projekata za razdoblje nakon što smo ušli u tu zajednicu. Inovacijsko je središte funkcioniralo od početka, radi se o konkretnoj stvari. Ako želimo polučiti veliki efekt, moramo graditi inovacijska središta“, istaknuo je gradonačelnik Grada Knina Marko Jelić.
U cijeloj priči oko EU fondova treba osvijestiti i da je u njima ostalo još dovoljno financijskog potencijala na koji se treba fokusirati, smatra vlasnik Etnoland Dalmati Joško Lokas. „Konkretno, u Etnolandu Dalmati smo iskoristili dosta toga, kvotu smo ispunili što znači da dolazimo do problema s de minimis potporama, a želimo se razvijati. Jedan smo od dokaza što se sve može, ali svima nam vrijeme dalje bježi, a svi znamo da je vrijeme novac. Poduzetnicima treba olakšati način da dođu do novca, pri čemu bi javna uprava i država trebali biti njihovi servisi da na najbolji mogući način obavljaju svoj posao“, zaključio je Lokas.
Razvojna agencija Šibensko – kninske županije primjer je regionalnog koordinatora koji gradovima i općinama pomaže u pripremi i provedbi njihovih projekata, istaknula je ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije Mira Lepur. „Uz to, potporna smo poduzetnička institucija za pružanje usluga na svim stupnjevima razvoja. Savjetovanje, edukacija i pomoć pri implementaciji projekata ono je što u ovom trenutku možemo pružiti, ali sigurno ima prostora i za daljnje aktivnosti. Ograničeni smo kapacitetima i pojedinim natječajima, a konkurentnost gospodarstva treba biti jedan od prioriteta u sljedećoj financijskoj omotnici. S obzirom na to da ni Hrvatska ne može dodjeljivati potpore koje ruše tržišno natjecanje zbog čega ni mi uostalom ne možemo dobiti više novca iz fondova, trebalo bi lobirati da se za nerazvijene regije jednostavno povećaju potpore“, zaključila je Lepur.