U zadnjih nekoliko mjeseci iz Londona, kao najjačeg svjetskog
financijskog središta, stigle su dvije dobre vijesti za Hrvatsku.
Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke, proglašen je
najboljim svjetskim guvernerom, a Marijan Hanžeković i njegovo
odvjetničko društvo “Hanžeković, Radaković i partneri”, u magazinu
EuropeanCEO, namijenjenom svjetskim menadžerima koji rade putem
Londonske burze, proglašen je najboljim odvjetničkim timom u RH. “Naš
je guverner svjetska zvijezda jer samo je bankarski sustav Hrvatske
ostao na nogama nakon početka financijske krize”, objašnjava.
• Kakve ste informacije dali svjetskim
menadžerima i ulagačima o Hrvatskoj?
– U ovoj je krizi važno davati pozitivne informacije stranim
potencijalnim investitorima. I mi imamo gospodarskih problema, no za
razliku od zemalja u okruženju, imamo izvanredne prednosti za ulagače.
Središnji bankarski sustav, zahvaljujući dobroj politici HNB-a, koja je
godinama bila napadana kao prekonzervativna, nije prenapregnut i niti
sekunde nije bio upleten u financijske derivate koji su slomili
tržište. Mi smo takvu krizu banaka prošli 1998.
• No, naši brojni stručnjaci ističu
negativno stanje u gospodarstvu, plasiraju crne slutnje?
– U Hrvatskoj, što se toga tiče, vlada pravo ludilo, navodni stručnjaci
nastoje svoju stručnost istaknuti što gorim i groznijim procjenama,
premda je svijet u najvećoj krizi financijskog poslovanja, pa je svaka
prognoza tek čisto nagađanje.
• Banke u Hrvatskoj, za razliku od
banaka u ostatku Europe bilježe dobit, što mnogima u nas ide na živce?
– Kod nas viču na banke u stranom vlasništvu i grde ih da puno
zarađuju... u normalnom društvu to bi bila prednost i poziv i ostalim
bankama da dođu i ulože kapital. Zamislite, svugdje su sada banke u
kolapsu, imamo činjenicu da jedino zarađuju i dalje u Hrvatskoj, a
onda, umjesto da to iskoristimo i kažemo im - stavite još kapitala jer
ovdje ćete ga oploditi i kad je svjetska kriza, mi ih napadamo. Valjda
bi bilo bolje da i kod nas gube.
• Naša javnost smatra da je
nepristojno da u vrijeme krize banke u stranom vlasništvu i dalje
zarađuju?
– Shvatimo već jednom da su to hrvatske banke, u stranom vlasništvu i
da bi bilo apsolutno nelogično da, jer ovdje dobro posluju, sada
pobjegnu s kapitalom van. Ako sada samo u RH zarađuju, neće bježati van
nego će, valjda je logično, dodatno ovdje ulagati.
Zar smo zaboravili da, dok su banke bile u isključivom vlasništvu
hrvatske države, da su proizvodile velike gubitke i država ih je morala
tri puta sanirati, a da su građani svoj novac držali - u Grazu. Na čelu
hrvatskih banaka su uglavnom hrvatski bankari, koji su svoj visoki
profesionalizam dokazali upravljajući rizicima bolje nego njihovi
kolege u inozemstvu.
• Velikim svjetskim ulagačima iznosite
prednosti Hrvatske u vremenu svjetske krize?
– Osim sređenog bankarskog sustava, druga velika prednost proizlazi iz
našeg nedostatka - Hrvatska je gospodarski nerazvijena, loša je
industrija srećom propala, a zbog toga imamo sačuvan okoliš. Kada
razgovarate sa svjetskim ulagačima, nećete ih zainteresirati podacima
da nas ima samo 4 i pol milijuna, niti će oni prepoznati priliku da
unas pokrenu neku veliku proizvodnju, ali kada počnete govoriti o
sačuvanom okolišu, čistoj vodi i moru, nezagađenim poljoprivrednim
zemljištima, e onda vas već počnu pomno slušati.
• Zašto ih to zanima?
– Europi su takve, ekološki čiste površine i resursi prava rijetkost.
Nismo svjesni da su naši resursi obnovljive energije (hidropotencijali
i vjetroenergija) veliki a neiskorišteni. Osim toga, imamo povoljan
porezni sustav, vrlo konkurentan u odnosu na druge europske zemlje (20
posto poreza na dobit i neoporeziva kapitalna dobit).
• Što strancima savjetujete, gdje još
ulagati?
– Hrvatska ima velike šumske resurse, kojima se dobro upravlja, a
izvori vode su veliki i slabo iskorišteni.
• Ovo mi sliči kao na upute kako još
to malo raspoloživog hrvatskog nacionalnog bogatstva rasprodati?
– Pođimo od činjenice da voda postaje vrlo važna svjetska roba. Već
sada čaša flaširane hrvatske vode vrijedi više od čaše nafte.
Iskoristivost tog resursa može se povećati samo kroz sustav koncesija
koje daje država za korist čitave zajednice. Svejedno je jesu li te
koncesije u hrvatskim ili stranim rukama. U Zagrebu vodom raspolažu
Hrvati, pa se u sustavu šokantno, izgubi više od 40 posto vode. Što je
god državno, ako nije u poziciji apsolutnog monopolista, radi s
gubicima.
• Ideja o prodaji naših vodnih resursa
strancima neće dobro odjeknuti?
– A što mislite da će naše izvore vode stranci pokupiti i odnijeti van?
Ne bojim se davanja koncesija strancima, pod uvjetom da se to čini na
javnom natječaju i pod - Hrvatskoj najboljim uvjetima. Zar je bolje
koncesiju dati badava nekome, samo zato što je Hrvat, to bi bilo
ludilo. Meni je puno važnija vrijednost koncesije i kako se upravlja,
to vrijedi i za ostale nacionalne resurse.
• Što smeta potencijalne svjetske
ulagače?
– Najozbiljnija je kočnica hrvatsko pravosuđe. Jako gospodarstvo počiva
na efikasnom pravosuđu, u Njemačkoj se nikome ne isplati ne plaćati
račune jer do prvostupanjske presude prođe tek šest mjeseci do godinu
dana. Kod nas dužnici često kalkuliraju s neplaćanjem jer će proći i
više od pet godina... u stvari vjerovnik je u nas obespravljen.
Nadalje, nesređeni su nam zdravstveni i mirovinski fondovi. Vrlo bismo
brzo mogli pametno srediti te probleme, no u pitanju su duboki rezovi,
a to politika izbjegava.
• Konkretno?
– Imamo 66 bolnica na 4,5 milijuna stanovnika, a maksimalno bismo ih
trebali imati 15 do 20, u Fondovima je po nekoliko tisuća zaposlenih, a
trebalo bi ih biti nekoliko desetaka... Mi ne možemo niti financirati
glomazni aparat od 526 općina i dvadesetak županija. Tu treba
izblansirati proračun, a ne snižavanjem plaća liječnicima, profesorima,
sucima.
• Država je proglasila štednju?
– Sva razvijena društva izlaz iz krize traže u povećanju kupovne moći
građana i u povećanju potrošnje. Ja ne bih smanjivao plaće. Smanjenjem
kupovne moći građana i potrošnje smanjuje se i punjenje proračuna i to
vodi u recesiju. Stalno slušam formule “eksperata” koje nas vode u
propast. Smanjivanjem svega država gubi jer manje dotječe od PDV-a, a
smanjuje se i potreba za robnom proizvodnjom, a to je onda začarani
krug. Nisu u pravu katastrofičari, oni uopće ne shvaćaju koliko je
Hrvatska u drukčijoj poziciji od drugih zemalja koje sada moraju pomoć
tražiti od MMF-a.
Činjenica da naša vlada ne mora ići u aranžman MMF-a, već da može
servisirati dug na svjetskom tržištu i kod “naših” banaka, već je velik
plus i daje nam vjerodostojnost ozbiljne države. Ovih je dana kod nas
bio glavni čovjek velike banke i dogovoreno je novo financiranje,
koliko Hrvatskoj treba. Da njegova banka dobro ne posluje u RH, pomoć
bismo morali tražiti od MMF-a.
• Štedjeti, pa prekinuti gradnju
pelješkog mosta, ili nastaviti infrastrukturne radove?
– To sigurno nije objekt koji će brzo biti isplativ. Od svih cesta u
Hrvatskoj jedino je isplativa autocesta Bregana - Lipovac. No, most će
svakako bitno utjecati na razvoj Pelješca, Korčule, Dubrovnika i
polučiti mnogo indirektnih koristi. Poput autoceste kroz Liku.
• U savjetima strancima, spomenuli ste
i ulaganje u proizvodnju riba?
– Čisto more je dobitna riječ i kombinacija. Hrvatska je prošle godine
izvezla riba u vrijednosti od 160 milijuna američkih dolara. Duboko sam
uvjeren da se, s malim pomacima, ovdje može postignuti veliki iskorak u
izvozu, mi možemo proizvoditi mnogo više riba i školjkaša za svijet, ne
samo tuna. Zvuči egzotično, no mi uopće i ne shvaćamo što to znači
imati uistinu čisto more. Nas ima nekoliko milijuna i Hrvatska može
izvanredno živjeti od tercijarnih djelatnosti, pružanja usluga u
prometu i trgovini. Turizam je, u odnosu na ove grane, niskoisplativ.
• Trgovina, pa kažu da je u nas toga i
previše?
– To govore bedaci. Stalno su nas učili da je trgovina nešto loše i
nužno zlo. A trgovina je mjesto gdje se svaki proizvod procjenjuje i
samo kroz trgovinu možete poticati proizvodnju. Proizvodnja ovisi o
trgovini. Nizozemska je stoljećima, prvo razvijala trgovinu, a tek su
onda nastali Shell i Phillips. Što tu treba učiniti naša država - samo
urediti infrastrukturu, izbalansirati proračun i poduzetništvu
prepustiti ostalo. Tko je ikada mislio da ćemo svijetu prodavati kacige
i uniforme. Poduzetništvo država ne može i ne treba isplanirati.
Marijan Hanžeković, najjači poslovni odvjetnik podržava strance i tvrdi:
Čaša hrvatske vode je vrednija od čaše nafte
Kakvi stajliš muškarci! Pogledajte što su sve nosili na zagrebačkoj špici 2011.
DVOJICA U PRVOM PLANU
U igri za klupu Dinama tajanstveni je kandidat, a priče o legendi vatrenih čista su utopija
Po medijima i raznim inboksima te objavama na društvenim mrežama proteklih dana kolala su razna imena, a za neka od njih vrlo je mala šansa da će voditi plave
TURISTIČKI BISER
Savršena odredišta za jesenske izlete: Ovih 7 mjesta u Hrvatskom zagorju morate posjetiti!
Brojne zanimljive lokacije u Hrvatskom zagorju nalaze se na manje od sat vremena udaljenosti od Zagreba
'Ovo je jedina stvar koju moja djeca ne nasljeđuju jedno od drugoga, ipak je to potrošna roba'
Vitaminska bomba koja će “odbiti” viruse: Isprobali smo odličan smoothie od samo nekoliko sastojaka