Četiri rimska cara uopće nisu bila luda kao što se misli

Dok se i na samom Prisavlju, ali i izvan njega velika pažnja često usmjerava prema emisijama i osobama koje to zapravo i ne zaslužuju, u sjenovitoj tišini i miru na HTV-u samozatajno se kraju privodi jedan, po mnogo čemu jedinstven projekt. Koliko je intrigantan, zahtijevan i unikatan dovoljno govori već i njegov naziv  "Ludi rimski carevi". A kao višestruki autor (scenarist, redatelj i glazbeni skladatelj) iza ovog četverodijelnog dokumentarno-povijesnog serijala stoji urednik HTV-ova znanstveno-obrazovnog programa, inače i profesor povijesti i arhelogije, Božidar Domagoj Burić. No prije otkrivanja detalja o onome što mu posljednje dvije godine profesionalno zaokuplja misli valja podsjetiti kako smo na prijelazu iz 2001. u 2002, već uživali u njegovu prvom serijalu "Tajnoviti srednji vijek".

Ako se tada jednoglasno zaključilo da je mistiku davnih stoljeća znalački i za gledatelje primamljujuće izvukao na ekran i sadašnja su očekivanja ista. U to da za strah od njihova eventualnog neispunjenja nema mjesta uvjerili smo se posjetivši ovoga tjedna završna snimanja na kojima se kamere vrte oko dojmljivo napravljene makete Rima, u kojoj uz središnji rimski Forum pogled navlače i majstorski izrađen Jupiterov hram te čuvena grandiozna Neronova vila.

I dok budno prati pažljivo provlačenje kamere između Vestinog hrama i kuće njezinih svećenica vestalki, Burić priču vraća na početak otkrivajući da je iskru za ovaj projekt zapalio jedan odlazak u kino.
 Nakon gledanja filma "Gladijator" bio sam posve iziritiran krivim prikazom cara Komoda. Stoga sam odlučio napraviti serijal o četiri rimska cara  Kaliguli, Neronu, Komodu i Elagabalu  koje je povijest zabilježila kao luđake, a oni to zapravo nisu bili. Dakle, cilj mi je pokazati da svi imamo ozbiljne predrasude prema prošlosti, ali da nikada nije kasno te predrasude ispraviti  istinoljubiv je Burić. No vjerodostojnost serijala nije temeljio samo na svom povijesnom pedigreu, već je riječi istine o prvim novovjekim stoljećima rimske povijesti i arheologije potražio i od drugih, kako domaćih tako i stranih stručnjaka. Profesore Marinu Miličević-Bradač, Petra Selema i Brunu Kuntić-Makvić potražio je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a zbog onih svjetski najboljih eksperata za ta područja obišao je Rim, Oxford, Sorbonu, Berlinsku akademiju i Sveučilište u Freiburgu.

 Tako će se u serijalu čuti četiri strana jezika i ovo je prvi put da se za ovakav domaći znanstveni film koriste i strani stručnjaci.


Isto tako, po prvi put u nas za snimanje u znanstveno-obrazovnom programu koristi se najsuvremenija kompjutorska animacija, ista ona s kojom se snimao i film "Troja". Usto, u lipnju je ekipa od 15 ljudi provela dva tjedna u Rimu snimajući sva autentična mjesta vezana uz ovu tematiku  opisao je Burić kuda su se sve on i njegovi suradnici raspršili ne bi li napravili što je god moguće bolji posao. Uz sve to u očima mu zaiskri poseban sjaj kada pogledom prelazi preko očaravajuće makete Rima koja dominira mjestom ovotjednog dijela posla. Nemoguće je tada zaustaviti i riječi.

 Iako u rimskom povijesnom muzeju postoji slična maketa, ova naša je puno detaljnija. U njoj je sve napravljeno točno, u potpuno realnom odnosu veličina, širina i razmaka među građevinama. Još nečim se možemo pohvaliti. Nitko dosad nije rekonstruirao Neronovu vilu, zvanu Zlatna kuća. Mi smo i to učinili. Štoviše, rekonstruirali smo i poznatu oktogonalnu dvoranu, zapravo najljepšu odaju vile u kojoj je Neron, da bi im pokazao svu svoju moć, primao strana izaslanstva. A kako su u toj prostoriji u svrhu zadivljavanja gostiju odnekud sa stropa padale cvjetne latice šireći miomirise i to smo dočarali zahvaljujući kompjutorskoj animaciji  otkrio je Burić i najprofinjenije finese.

 I sam svjestan neprocjenjive vrijednosti kartonskih i gipsanih replika čuvenih starina potrudit će se da djelo maketara Dimitrija Barba ne bude ni uništeno ni sklonjeno da negdje u mraku na sebi taloži prašinu. Predložit će ravnatelju HRT-a Mirku Galiću da se postavi u predvorju prisavske zgrade. Ne bude li to prihvaćeno, nastojat će da televizija maketu pokloni zagrebačkom arheološkom muzeju. Ipak, vjerujemo da se kuća u kojoj Burić radi neće htjeti odreći takvog eksponata, tim više što je autor "Ludih rimskih careva" prilično ishvalio ravnatelja, kazavši da je Galić za sve ono što je trebalo imao razumijevanja svesrdno podržavajući ovaj projekt. Buriću je pak posebno drago što je njegov serijal HTV napravio posve sam. Jer, bilo je prijedloga da se radi u suradnji s jednom od talijanskih televizija.

 No ovo je dokaz da i ovako zahtijevan posao možemo obaviti bez ičije pomoći pa se nadam da je ovo početak prakse da HTV počne više izdvajati za znanstveno-popularne projekte jer su nam oni jedini izvozni proizvodi  srčan je Burić koji će i ovoga puta, kao i u "Tajnovitom srednjem vijeku" i sam stati pred kamere, ali sada tek kao jedan od sporednih kostimiranih  statista.
Sve u svemu, snimanje uvriježeno pomaknutih rimskih careva završava prekosutra. Odmah u ponedjeljak počinje montaža materijala koja će trajati naredna dva mjeseca da bi onda početkom veljače sve bilo spremno za emitiranje. I dok je na sva naša pitanja Burić znao precizne odgovore samo je na ono posljednje, kada će stari Rimljani zagospodariti ekranom, kratko uzvratio: "Ne znam! O tome odlučuju drugi".