Pitaju me čitatelji, oni izvan Zagreba, zašto u Večernjaku čitaju stare
vijesti. Naravno, pritom uglavnom misle na neke domaće, svjetske ili
sportske vijesti, jer su to jutro slušali radio ili gledali televiziju
ili su čak večer prije čuli i vidjeli neku novost koju u svom
Večernjaku nisu našli.
Razlog leži samo u procesu proizvodnje. Sve redakcije, bilo radijske,
televizijske ili novinske, dobivaju agencijske vijesti istodobno.
I dok ih radio ili televizija mogu emitirati odmah, ako su baš tako
važne, ili u redovitim terminima informativnih emisija, novinama, pak,
treba puno više vremena da dođu do svojih čitatelja. Vjerojatno dosad
niste znali da se tiskarski strojevi s prvim Večernjakovim izdanjem za
sutra počinju vrtjeti danas u 18 sati. To je izdanje za Bosnu i
Hercegovinu. Istodobno se tiska i drugo inozemno izdanje u Frankfurtu,
a koju minutu poslije prvo zagrebačko večernje izdanje i izdanje za
Dalmaciju. Dva sata poslije slijedi Istra, Primorje i Lika, pa dva
slavonska izdanja, a oko 21.30 sati kreću novine za Podravinu i
bilogorski kraj.
Oko 22 sata na redu je izdanje za Varaždin i Čakovec, a odmah za njim
krapinsko izdanje. Sisačko se tiska koju minutu poslije 23 sata, a
potom karlovačko. Jutarnje zagrebačko izdanje kreće u jedan sat poslije
ponoći. Čak je sedam sati razmaka od prvog do posljednjeg izdanja.
Mnogo se toga događa i kod nas i u svijetu poslije 17 sati gotovo
sve sportske i kulturne priredbe, nerijetko još zasjeda Sabor i drugi
politički forumi, a da o događajima u svijetu i ne govorim.
Često mi se čini da organizatori važnih skupova vodi računa samo o tome
da vijest o njima stigne u HTV-ov Dnevnik. Vrlo često je velika
razlika između prvog i posljednjeg Večernjakova izdanja u istom
danu. Mnoge se priče dograđuju kako se događaj odvija, ubacuju se
sasvim novi članci, stižu nove fotografije, pa i prva stranica znatno
mijenja izgled. I kako onda Večernji list konkurira radiju i TV-u? Ako
ne stigne zabilježiti događaj kao vijest, sutradan ga opisuje u široj
priči, najčešće s uzrocima i posljedicama, za što ni televizija, a još
manje radio, nisu imali vremena. Zato vam se čini da čitate staru
vijest. To je upotpunjena priča koja pruža puno više informacija
od same vijesti.
Drugo Večernjakovo oružje u utrci s elektroničkim medijima jesu
stranice sa sadržajem iz svih krajeva Hrvatske, ne samo regionalnog
značenja nego i puno užeg, lokalnoga, gradskog. Elektronički mediji
nemaju prostor za takav sadržaj, niti tako razgranatu mrežu suradnika.
Večernjak danas ima 12 izdanja. Ako ipak u Večernjaku pročitate staru
vijest, javite mi to, tako ćemo upozoriti urednike da budu
profesionalniji.Zastupnica čitatelja predstavlja čitatelje u listu.
Mišljenja i zaključci su njezini, a ne redakcijski. Kolumna izlazi
najmanje jedan put na tjedan.
Zastupnica čitatelja razgovarat će s vama i odgovoriti na vaše
primjedbe, pitanja i pohvale u vezi sa sadržajem lista u kolumni ili na
vašu adresu. Sa zastupnicom čitatelja možete kontaktirati na načine
opisane u rubrici Ispravci i objašnjenja.
Čitate li stare vijesti?
Ova brigada je trebala promijeniti rat, a postali su simbol vojnog debakla: 'Oni su žrtve PR projekta Zelenskog'
Ukrajinska 155. oklopna brigada trebala je predstavljati vrhunac zapadne obuke i reforme ukrajinskih borbenih jedinica. No, stvarnost se pokazala suprotnom: od osnutka u proljeće/ljeto 2024., brigada je postala sinonim za kaos, piše njemački list Welt.
Koga ljubi Zrinka Ljutić? Skijaška zvijezda svoju sreću ne skriva
Zrinka je osvojila utrku slaloma te drugi vikend zaredom pobijedila u Svjetskom skijaškom kupu. Uspjeh je to kojim je privukla puno pozornosti na sebe, a vrlo brzo su se mnogi zapitali i krenuli tražiti više informacija o našoj skijašici.
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.