Čudnovate zgode hrvatskih Nevena u Europarlamentu

Parlamentarno saslušanje nije raketna znanost. Ali ako upotrijebite tu riječ, sigurno padate. Na tome i na pitanju o korupciji u Hrvatskoj. Jedan Neven nespretno je primio gol, praktički kroz noge, i ne vidjevši odakle lopta dolazi. Drugi Neven upravo ulazi u igru. Trenutačan rezultat: Europski parlament – hrvatski Neveni 1:0. U razmaku od osam dana odbori Europskog parlamenta saslušavaju dvojicu hrvatskih kandidata za najviše dužnosti na koje neka država EU može kandidirati svoje ljude (platni razred: oko 20.000 eura mjesečno). Obojica se zovu Neven.

Neven Mates kandidat je za člana Europskog revizorskog suda i na saslušanju nije dobio podršku matičnog odbora pa sada u neizvjesnosti čeka glasovanje na plenarnoj sjednici Europarlamenta. Neven Mimica kandidat je za mjesto povjerenika u Europskoj komisiji i na saslušanje izlazi sutra. Mimica se čini dobro pripremljenim za taj ispit, no čudnovati slučaj Nevena Matesa pokazuje da saslušanje u EP-u nije bezazlena stvar. Mates je vrlo stručan kandidat s bogatim međunarodnim iskustvom, ima i pamet, i smisao za humor, i autoritet, i ležernost, pa ipak nije dobio podršku. Zašto?

Prvo, Neven Mates je i sam priznao da, kao bivši MMF-ovac, ima veće iskustvo u tzv. reviziji učinka nego u tzv. reviziji usklađenosti. To su dva pristupa u revizorskom poslu i Europski sud koristi oba iako malo više koristi reviziju usklađenosti. Ali revizija učinka moderniji je pristup. U vrijeme kad EU stvara nove institucionalne mehanizme, sud zapravo treba stručnjake poput Matesa koji su specijalizirani za reviziju učinka. Mates je bio iskren, nije skrivao što zna, a što ne zna, ali možda je bio i preiskren u ovoj nespretnoj rečenici: “Revizija usklađenosti nije raketna znanost”. Možda nije politički korektno reći takvo nešto pred političarima za koje ta vrsta stručnosti jest raketna znanost, no Mates je pokušao govoriti normalnim žargonom. Je li Europarlament baš toliko uštogljen da čovjek ne može upotrijebiti malo življi rječnik? Nije novost da je većina europarlamentaraca cijepljena protiv zanimljivosti, ali malo je previše da i od svih drugih očekuju da se podvrgnu istom cjepivu.

Drugi kamen spoticanja krio se u pisanim odgovorima u kojima je Mates izjavio da bi, u slučaju negativnog mišljenja EP-a, “vrlo vjerojatno povukao kandidaturu nakon pozornog razmatranja svih primjedbi”. Europarlamentarci su alergični na pomisao da bi netko bio izabran suprotno njihovoj volji. Zato su i Matesa tijekom saslušanja četiri puta pitali isto pitanje: bi li povukao kandidaturu u slučaju da ga EP ne podrži? Željeli su čuti da bi povukao bez razmišljanja. Upravo to su i čuli. Ali nakon drugog i trećeg ponavljanja istog pitanja Mates je možda izgubio staloženost pa je stao mahati rukama i gestikulacijom odavati da mu ponavljanje nije po volji. Takav dojam nije smio ostaviti.

Ali najozbiljniji propust Mates je učinio u površnom odgovoru na suštinsko pitanje o Hrvatskoj. To je pitanje o kojem bi trebao razmisliti svaki građanin Hrvatske. Zašto je Hrvatska percipirana kao izrazito korumpirana zemlja? Mates je odgovorio da Hrvatska ima USKOK koji je optužio bivšeg premijera, što znači da pravna država funkcionira. Ali to očito nije dovoljno dobar odgovor koji Hrvat danas može dati u Europi. Dobar odgovor trebao bi biti podrobniji, pokušati objasniti gdje je uzrok korupcije i je li zaista iskorijenjena optužbom protiv Sanadera. Pitanje o korupciji vjerojatno će se pojaviti i na Mimičinu saslušanju. Dok ne popravimo svoj rejting na međunarodnim ljestvicama o percepciji korupcije, to će pitanje neizbježno pratiti Hrvate u EU.