Čak me troje čitatelja izazvalo da kažem koju o rigoroznim i bizarnim
EU-propisima, koji bi navodno htjeli propisati da cvjetača ubuduće ne
bi smjela imati ni jedan više od "pet blijedih listića". I očima
dvaju naših najozbiljnijih nacionalnih dnevnika, i to s udarne zadnje
stranice, čini se doista apsurdnim budući EU-plac.
Kolege čak spominju školski geometrijski pribor nužan za ujednačavanje
povrtnica i voća. Citiraju talijanskoga ex-ministra prometa koji
u nekom talijanskom časopisu iznosi 34 primjera zadanoga "novoga"
povrća: prokulica mora imati promjer veći od 10 mm očišćena, a manji od
15 ako nije očišćena; šparoge moraju biti rezane ravno, a jesu li
ukošene, kosina ne može biti viša od centimetra; zelena salata smije
vući na crveno ako je zahladilo; sok od grožđa mora imati indeks
refrakcije od 12 stupnjeva po Brixu potječe li od sorte alphonse,
lavallee, kardinal i victoria, druge sorte moraju imati stupanj više, a
sorte bez sjemenki i dva.
Neki pisci začiniše priču s cvjetačom i čuđenjem, vegetativnim ciklusom
i bogtepitaj čime, izravno ne prenoseći informaciju za čuđenje
nego tek neznanje. Riječ je, naime, o standardima kakvih imamo i u
našim običnim propisima, primjerice pravilnicima o pojedinoj robi, ali
ih se uvijek ne pridržavamo. Možda mi je, htjela ne htjela, voće i
povrće životno preblisko, pa mi je glupavo čuđenje s aluzijama što
euro-birokrati navodno propisuju čak i koliko banane ili krastavčići
moraju biti zavinuti te na koju stranu.
Apsurdnije mi je iščuđivanje nad paragrafima, a da nitko ne ode do
najbližega zagrebačkog placa i provjeri kako se, recimo, trži cvjetača.
Da je njima, kao što je meni, suprug s novinama što raspredaju o
cvjetači kojoj eu-birokrati brane više od pet blijedih listića donio
cvjetaču s povećim busenom zeleniša da sam poludjela što nemam dovoljno
cvijeta za kuhanje i ne izračunavši kolika ta prijevara košta. Moj je
pravorijek da se osmisle takvi propisi da svatko po cijeni koju plati
može odabrati kakvu cvjetaču želi, kuštravu ili s pet bijednih listića.
I da ih se držimo.
Cvjetača
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Smrznute ptice padale su s neba, drveće je pucalo od mraza, a stotine tisuća ljudi je umrlo: Nitko ne zna zašto
Čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile okovane ledom. Drveće je pucalo od mraza, a crkvena zvona su se lomila. Seljaci su pronalazili svoje kokoši smrznute na granama gdje su spavale
Hitnjaci se dirljivom porukom oprostili od kolegice Mirele: 'Mnogi danas žive zbog tebe'
Iako će biti teško nadomjestiti prazninu u srcima njezinih kolega, ostaje zahvalnost za svaki trenutak proveden s njom: "Zahvalni smo što smo bili dio tvog života, a tebi Mirela hvala što si bila dio nas!"
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.