Čvrsta kuna spasila kupovnu moć Hrvata

Kriza i slabljenje nacionalne valute istopili su kupovnu moć građana jugoistočne Europe. U ožujku je prosječna plaća u Mađarskoj pala ispod 400 eura te Mađari zarađuju stotinjak eura manje nego 2008. godine.

Regija u minusu
Pad ili stagnaciju primanja imaju i druge tranzicijske zemlje, što smanjuje izglede za uspjeh ovogodišnje turističke sezone. Slovenci se s prosječnom neto plaćom od 922 eura odupiru trendu smanjenja primanja, pa im je, navode analitičari RBA, ožujak donio povećanje plaća u odnosu na 899 eura iz veljače.

Najmanju plaću u regiji i dalje imaju Makedonija (319 eura) i Rumunjska (317 eura). Zbog slabljenja srpskog dinara i u Srbiji su se prosječne plaće spustile na 342 eura. Pozivajući se na podatke DZS-a za ožujak, analitički odjel RBA navodi da su i u Hrvatskoj u ožujku plaće rasle 137 kuna, dosegnuvši 5367 kuna, odnosno 725 eura. Ta plaća predstavlja najvišu razinu od svibnja 2008. godine. Nakon što je vlada od svibnja smanjila plaće 6 posto u javnom sektoru, Hrvatska također ulazi u negativnu zonu.

Ove su godine podbacili svi ključni porezi, osim prihoda od doprinosa koji su do svibnja imali lagani trend rasta oko 1 posto. Međutim, to je povećanje posljedica privremenog rasta plaća u javnom sektoru u prvom kvartalu, koje je vlada morala povući.

Pad doprinosa
Hanfa, na primjer, već u travnju bilježi smanjenje prihoda od mirovinskih doprinosa od 3,7 do 7,5 posto u odnosu na ožujak. Prihodi se smanjuju zbog pada zaposlenosti, pada plaća, ali i sve izraženije nelikvidnosti. Velika javna poduzeća duguju oko 6 milijardi kuna, što se manifestira i kroz povećan broj radnika kojima kasne plaće. Od jeseni se broj zaposlenih u blokiranim tvrtkama i obrtima kojima se ne isplaćuju plaće povećao za 15-ak tisuća, sa 45 na 60 tisuća.