KOMUNALNE NAKNADE Udruga gradova protiv pojeftinjenja

Da Sanaderovu pozivu samo uz mnogo niži PDV

08.03.2009.
u 18:25
Pogledaj originalni članak

Gradovi i općine mogli bi pozitivno odgovoriti na poziv premijera da snize cijene komunalija i druge neporezne prihode samo ako bi Vlada smanjila stopu PDV-a na komunalne usluge. Bez toga lokalne bi jedinice gomilale gubitke ili spušale dosegnuti standard, kaže Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova.

Gradovi su odgovorni
Udruga upozorava da je samo 12 od 254 neporezna prihoda koje je pobrojilo Ministarstvo financija prihod gradova, a i u tom slučaju iznos tih davanja propisan je zakonima koje donosi vlada, kao što su boravišna pristojba, šumski doprinos, naknada za elektrane i slično.

Gradovi ostvare četiri milijarde kuna od neporeznih prihoda, a tri milijarde kuna otpada na komunalnu naknadu i komunalni doprinos koji je u mjerodavnosti lokalnih vlasti. Prema analizi Udruge gradova, koja je obradila 86 od 127 gradova u RH, tijekom 2008. godine pet je gradova smanjilo iznos komunalne naknade, a dva su je grada povećala. U ostalim se gradovima iznos nije mijenjao u posljednjih pet godina, a u pojedinim gradovima i do 10 godina.

– Gradovi su se i dosad odgovorno ponašali pri utvrđivanju iznosa navedenih naknada te će na isti način nastaviti raditi i u idućem razdoblju – kaže Runtić.

Udruga gradova ne očekuje povećanje visine neporeznih prihoda te kažu da je o smanjenju tih prihoda teško raspravljati na paušalnoj razini.

– Ako je društvo spremno prihvatiti niži komunalni standard te rjeđe čistiti javne površine i odvoziti otpad te ograničiti razvoj vodoopskrbne i kanalizacijske mreže, smanjiti održavanje prometnica, moguće je razgovarati o smanjenju komunalnih davanja – dodaje Runtić.

Kao drugo rješenje nameće se zaduživanje, no Vlada je i dalje stroga prema lokalnim jedinicama. Svi se gradovi, općine i županije zajedno mogu ove godine zadužiti 500 milijuna kuna, što preračunano znači 800 tisuća kuna za svaki grad, općinu ili županiju.

Već izgubili milijardu kuna
– Budući da se iz tih sredstava ne mogu adekvatno financirati investicije u komunalnu infrastrukturu, gradovi se nužno moraju koristiti drugim izvorima prihoda – kažu u Udruzi.

Kada bi Vlada spustila PDV na komunalne usluge na pet posto, koliko je u mnogim europskim zemljama, tada bi se mogla spustiti cijena do 17 posto. Neporezni prihodi se građanima i poduzetnicima vraćaju u obliku zadržavanja postojećeg ili povećanja komunalnog standarda, a svako bi smanjenje neposredno utjecalo na taj standard.

No, sudeći prema stanju u državnoj blagajni, to je teško očekivati, vjerojatnije je da će Vlada povećavati, a ne smanjivati porezni pritisak. Udruga podsjeća da su zbog promjene zakona o financiranju lokalnih jedinica, od 2007. godine već ostali bez milijarde kuna.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr