Direktor Zračne luke Zagreb tvrdi: Dobro radim, a žele me smijeniti

O cijenama aerodromskih usluga, poslovnim rezultatima Zračne luke Zagreb, novom terminalu, ali i najavama o njegovoj smjeni, razgovarali smo s Boškom Matkovićem, direktorom aerodroma.

• Iz Croatia Airlinesa traže da se, među ostalima, snizi cijena aerodromske usluge? Je li taj zahtjev opravdan i hoće li se u tom segmentu razbiti monopol?
- Cijene aerodromskih usluga određene su cjenikom koji je potvrdila međunarodna agencija MITA i on se nije mijenjao od 2004.. U tom cjeniku postoje četiri usluge koje plaćaju aviokompanije. Poslovna logika nam nalaže da o konkretnim ugovorima s pojedinom kompanijom ne polemiziramo javno, ali, zbog opetovanog pritiska iz CA, ovom prilikom bih ipak obznanio da CA od toga dvije usluge uopće ne plaća, a na druge dvije ima znatan popust koji se temelji na opsegu prometa.

Napominjem da je ZL Zagreb domicilna baza avionima CA i da smo jedina ZL u RH, ali i u okruženju, koja radi 24 sata. To omogućuje zrakoplovima CA da se, bez obzira na dnevna kašnjenja, vraćaju u Zagreb, što im štedi troškove noćenja zrakoplova i posada na vanjskim aerodromima. S druge strane, spremni su nastaviti jutarnji red letenja bez ikakvih teškoća. Za ZL to znači više radnika, skuplju cijenu rada noću, troškove energenata, itd.

• Koliki je prihod zračne luke od naplate aerodromskih usluga CA?
- On iznosi 128 milijuna kuna, što na rashode CA koji su veći od 1,7 milijardi kuna iznosi oko 7%.

• Kakvi su poslovni rezultati Zračne luke Zagreb za 2008. godinu?
- Rezultati poslovanja u 2008. najbolji su u povijesti Zračne luke Zagreb. Imali smo rekordan broj putnika od 2,2 milijuna, što je 10% više nego 2007..

Dobit je nakon oporezivanja 37,37 milijuna kuna u matičnom poduzeću, te 12,96 u ZL Trgovina i 0,49 milijuna u ZL Ugostiteljstvo, u što nije ubrojen utuženi iznos u sporu s CA. Ukupno je to 435,83 milijuna kuna prihoda uz dobit od  50,81 milijun, nakon oporezivanja, što je konsolidirano uz eliminacije 364,51 milijuna kuna prihoda i 40,15 milijuna dobiti. Tvrtka ima nultu kreditnu zaduženost i depozit u bankama koji s ovom dobiti iznosi otprilike 30 milijuna eura.

• Bez obzira što ZLZ dobro posluje, u novinarskim krugovima čuju najave o skoroj izvanrednoj skupštini ZLZ-a na kojoj će se odlučivati o vašoj smjeni?
- U karijeri čelnih ljudi postoje i situacije kada moraju pokazati i osobine snalaženja u nepovoljnim situacijama i pronalaziti rješenja za svoje poduzeće ili sebe osobno. Jasno mi je da je ZLZ nakon godina predanog rada na dugoročnoj strategiji, razvoju enormnog potencijala i preobrazbe u vrlo uspješno poduzeće, postao veliki izazov.

Skupština nije sazvana, ali mogućnost moje smjene uistinu postoji. O tome odlučuju vlasnici. Država ima 55% udjela i s natpolovičnom većinom može smijeniti ili postaviti direktora.

Naravno, Grad Zagreb, kao drugi po udjelu sa 35% i kao partner državi u projektu novog terminala, mora imati utjecaja u donošenju tako važne odluke.

Ako se želi postići boljitak u hrvatskom civilnom zrakoplovstvu, sigurno je da je Zračna luka Zagreb zadnje mjesto za početak pospremanja.

Ja stojim iza svog rada i kao profesionalac vjerujem da su rezultati, vizija, predanost poslu, pobjednički mentalitet, radni moral i odnos prema radnicima i vlasnicima glavni atributi i oslonci moje karijere.     

• Kakva je bila financijska situacija ZLZ-a kada ste prije osam godina preuzeli aerodrom?
- ZLZ je tada imao 70 milijuna kuna gubitka u matičnom poduzeću i u tvrtki kćeri Ugostiteljstvo te veliku kreditnu zaduženost. Bili smo podinvestirani s ozbiljnim zaostatkom u infrastrukturi i opremi. Minusi su već odavno sanirani i krediti vraćeni, dok smo tijekom ovih godina investirali  276 milijuna kuna. Nagodbom s Inom riješili smo veliki dug koji se sa 17 milijuna tadašnjih DEM zbog kamata primakao u trenutku nagodbe na 25 milijuna eura.