Do kraja 2009. kuna će pasti na 7,73 za euro

Regionalan je pad valuta zaustavljen jer je međunarodni šok u proizvodnji i u tijekovima kapitala popustio, pokazao je tromjesečni makroekonomski pregled za srednju i istočnu Europu koji priprema UniCreditov analitički tim. Iako su mnoge valute sada ispod svoje cijene, analitičari UniCredita ne vide jednostavno podizanje njihovih vrijednosti.

Negativan utjecaj
Za Hrvatsku tako predviđaju pad vrijednosti tečaja kune, sa sadašnjih 7,42 na 7,73 kune za jedan euro.

Uz približno dvije trećine bankovnih kredita s valutnom klauzulom u Hrvatskoj, održavanje stabilna tečaja trebao bi biti glavni cilj monetarne politike, jer bi znatnija deprecijacija negativno utjecala na raspoložive prihode i mogućnosti tvrtka da financiraju svoje obveze, što bi pak donijelo mnogo neuredniji proces prilagodbe, smatra glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja koji je sudjelovao u izradi UniCreditova pregleda.

Ipak, uvjeti monetarne politike i dalje će biti oštri, predviđaju u UniCreditu, uz ostalo i zbog povećane nesigurnosti oko deviznih prihoda u turističkom sektoru u globalnom recesijskom okruženju.

Izgledi za rast loši su jer usporen priljev kapitala ograničava domaću potražnju, a međunarodno okruženje ne pokazuje znakove poboljšanja. Turistička će sezona donijeti sezonski priljev deviznih prihoda i tako nadopuniti stabilnu valutnu politiku središnje banke, ali neće osigurati prostor potreban za olakšavanje općih postavki monetarne politike.

Dolaze teža vremena
Struktura rasta BDP-a u posljednjem tromjesečju 2008. godine najavljuje da dolaze još teža vremena. Godišnjim rastom BDP-a od 0,2 posto u posljednjem tromjesečju prošle godine nadmašena su očekivanja, smatraju analitičari.

Međutim, osobna je potrošnja bila mnogo slabija, a ulaganja dodatno usporena pa svi pokazatelji upozoravaju na snažno usporavanje domaće potrošnje u prvom tromjesečju ove godine.

Ove godine UniCredit očekuje smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na 5,9 posto BDP-a, uslijed usporavanja rasta uvoza. U siječnju je robni uvoz pao 32,2 posto na godišnjoj razini, a uz nastavak pada industrijske proizvodnje u veljači to ukazuje na smanjenu potražnju za sirovinama.

Ključ za hrvatski tekući račun platne bilance bit će u turističkoj sezoni, od koje se očekuje pad prihoda. Prema UniCreditu, od 1,5 milijardi eura izravnih stranih ulaganja i priljevu od neto kredita od jedne milijarde eura, za financiranje će ostati samo mali dio deficita tekućeg računa platne bilance.