Dokumenti o zločinima većim dijelom uništeni

U istraživanju partizanskih i komunističkih zločina od 1944. do 1946. godine, istraživači nailaze na probleme nestale arhivske građe iz tog doba. Dio ju je uništila OZNA, dio tadašnja vlast, a ono što se nalazi u Beogradu u središnjem arhivu bivše države, nedostupno je.

Masovni zločini
To je, među ostalim, rekao Vladimir Geiger, urednik knjige “Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946.” u izdanju Hrvatskog instituta za povijest Zagreb s podružnicama za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Knjiga je predstavljena u prostorijama Državnog arhiva u Sisku u povodu Dana arhiva, a dio građe u knjizi potječe upravo iz te ustanove.

- Nema dvojbe da su počinjeni masovni zločini u tom razdoblju, o tome svjedoče brojne knjige tzv. žrtvoslovi, koji su pisani kako bi se svjedočenja preživjelih sačuvala za povijest, pogotovu što je znatan dio građe uništen, istaknuli su Vladimir Geiger, urednik izdanja, Zvonimir Despot, novinar Večernjeg lista i Mate Rupić, arhivist.

U knjizi se citiraju pronađeni dokumenti, među ostalim sudske presude, odluke o konfisciranju imovine koje se primjenjivalo pri svakoj osudi na smrt. Tu su i zapisnici sa strijeljanja na sisačkom području koje je uredno vodio sud, kao i brojni drugi dokumenti koji svjedoče o represiji i zločinima.

Pokolj u Zrinu
Spominju se i pokolj i egzodus stanovnika naselja Zrin kod Dvora koje je 1944. godine napadnuto i spaljeno. - Glavni odbor NOV-a je znao za taj zločin i suglasio se, rekao je Despot. Bilo je stratišta i na sisačkom području, jedno od njih bila je današnja Komunalna zona u kojoj su nedavno pronađene ljudske kosti. U prijeratnom Večernjakovu serijalu “Sisačke Jazovke” Siščani su upozoravali na mjesta smaknuća uglednih Hrvata, svećenika i drugih nakon Drugog svjetskog rata. Stratišta je bilo i na petrinjskom području i na Banovini, ali i drugim dijelovima naše županije.