EK daje regiji 120 milijuna eura

Posljednjih se mjeseci svijet suočava s financijskom krizom koja bi mogla dugoročno utjecati na stvarno gospodarstvo. Zemlje uključene u proces proširenja Europske unije – zemlje Zapadnog Balkana i Turska – nisu izuzete iz posljedica te krize. Unija nije ostala ravnodušna prema teškoćama naših budućih članica. Europska komisija stoga je predložila proširiti svoju solidarnost na jugoistočnu Europu u sklopu Programa gospodarskog oporavka.

Komisija preusmjerava 120 milijuna eura zemljama u regiji za mjere odgovora na krizu u 2009. godini. Posljedica toga je podizanje iznosa od najmanje 500 milijuna eura zajmova od međunarodnih financijskih institucija. Komisija već posve koristi svoju pretpristupnu financijsku potporu u rješavanju ključnih izazova u izgradnji državnih institucija. Od ključne je važnosti djelovati također u nepredviđenim situacijama poput sadašnje krize.

Glavni principi paketa pomoći su solidarnost i socijalna pravda – naša akcija mora biti usmjerena na pomoć onima kojima je najpotrebnija. U svjetlu krize, neometan pristup poslovanja financijskim resursima nužan je kako bi se sačuvala zaposlenost i rast. Važan cilj prioritetnih sredstava EU jest olakšati ograničenja financijskim institucijama kako bi nastavile davati zajmove malim, ali i srednjim tvrtkama. Te su tvrtke glavna pokretačka snaga gospodarskog rasta jugoistočne Europe.

Izgradnja institucija mora postati prioritet kako bi gospodarstvo postalo konkurentno. Dio sredstava Programa oporavka iskoristit će se da se donositelji politika ovlaste u poticanju reforme ljudskih resursa i inovativnosti. To uključuje reforme sektorskih politika koje nastoje identificirati sektore s najvećim gospodarskim potencijalom.

EU je u 2008. intenzivnije radio na jačanju energetske učinkovitosti u Uniji. Smanjivanje potrošnje bez snižavanja životnog standarda jedan je od ključnih elemenata energetskog sustava koji čuva okoliš i funkcionira na maloj potrošnji ugljena. Očito je da trebamo istu važnost pridati razvoju energetski učinkovitih sustava i u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima. Stoga je osiguravanje financijskih instrumenata za investicije u energetsku učinkovitost dio potpore u sklopu mjera oporavka za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku.

Za zemlje Zapadnog Balkana sredstva će također biti usmjerena prema ubrzavanju provedbe više nego potrebnih investicija u javnu infrastrukturu. Potpora je usmjerena na područje zaštite okoliša, promet, energiju i socijalni sektor. Zahvaljujući sufinanciranju i mehanizmima zajmova, općine su u stanju provoditi projekte koje inače ne bi mogle. To znači više radnih mjesta i bolje uvjete poslovanja. Za građane to znači bolja kvaliteta socijalnih službi, zdravstvene skrbi i obrazovanja.

Proširenje je jedan od strateških prioriteta EU. Europska perspektiva za Zapadni Balkan i Tursku snažan je poticaj i djeluje kao moćan stimulans za političke i gospodarske reforme. Važno je ne poremetiti njihova krhka gospodarstva koja se ipak čvrsto razvijaju. Uz pravilnu mješavinu domaće politike, stalne i ustrajne reforme i akcije Komisije zajedno s financijskim institucijama, moguće je ograničiti izloženost rizicima u regiji.

Financijska je kriza jasno pokazala koliko je jugoistočna Europa već integrirana u EU. Gospodarstva koje se razvijaju u regiji među najdinamičnijima su u Europi kao glavnom izvoznom odredištu EU. To naglašava činjenicu da je proširenje dio rješenja, a ne dio problema, za gospodarsku revitalizaciju Europe. Dijelimo zajedničku sudbinu i zajedničke interese.