Od iduće godine naplaćivat će se kazne za neobrađeno zemljište. Koliko je neobrađenog?
- Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu cilj nam je staviti u funkciju svo poljoprivredno zemljište. Od 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta i državnog i privatnog, neiskorišteno je 1,6 milijuna, od čega 300.000 ha ima potencijal kojemu se možemo posvetiti, jer ne trebaju velika ulaganja da bi se doveli u funkciju...
Ili za golf terene?
Moj stav je o tome jasan. Ako u jedinicama lokalne samouprave žele golf terene, ništa ne možemo napraviti po tom pitanju. Restriktivnim zakonom o poljoprivrednom zemljištu pobrinuli smo se da sačuvamo naše poljoprivredne površine i to je naš sveti zadatak. Prenamjena zemljišta je otežana i neće proći bez naknade. Mene ako netko pita, poljoprivredno zemljište treba biti za poljoprivrednu proizvodnju. No, demokracija, na žalost, ponekad donosi i previše slobode.
Neki gradovi u svijetu već i parkove građanima iznajmljuju za vrtove.
- Kad to nekome kažete, ne vjeruju vam, a to je istina. Poljoprivredne su površine naše ogromno bogatstvo koje trebamo čuvati. Svatko mora pronaći svoju poljoprivrednu nišu u kojoj će uspjeti, a država je tu da stoji iza njega, da ga maksimalno štiti i podupire kapitalnim ulaganjima.
Što je s povezivanjem ‘zelene’ i ‘plave’ brazde?
- Turizam i poljoprivreda u vrlo usko povezani i oni su naši prioritetni strateški sektori gospodarstva RH koji svojim potencijalima mogu znatno doprinijeti ukupnom razvoju. U turizmu je jedan od segmenata i poljoprivredna proizvodnja, gdje se uz prekrasan krajolik nadovezuje i gastronomska ponudu gdje Hrvatska ima šta ponuditi. Turizam je jedan od najvažnijih generatora gospodarskog rasta i u sinergiji s poljoprivredom, mora postati okosnica izvozne ekspanzije. Turizam u potpunosti ispunjava svoju stratešku funkciju kada je u službi domaće proizvodnje, odnosno što većeg plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda.
Zbog čega zaštita autohtonih proizvoda ide sporo? Od sedam zaštićenih na nacionalnoj razini još nijedan nije preregistriran u skladu s pravilnicima EU.
- Autohtoni proizvodi su naša velika šansa u EU. Imamo tako dobre proizvode, ali smatram da moramo još bolje ispričati priče poput Talijana koji imaju zaštićenih ili tradicijskih 260 proizvoda, od peciva savinutih u lijevo ili desno, pajceka koji leži samo na jednoj strani i svaka ga dva dana masiraju da bi dobili super pršut do aceta balsamica. Uskoro ćemo davati i poticaje iz mjera ruralnog razvoja za to, ne bi li brže pokrenuli stvari. Nedavno sam bio na manifestaciji Proizvodi hrvatskog sela, gdje se mogao vidjeti široki aspekt naših domaćih tradicijskih proizvoda koji se nude na našem tržištu.
Kako ćemo zaštititi dalmatinski pršut, ako godišnje uvozimo milijun svježih pršuta, koje samo finiširamo?
- Moram napomenuti da je potrebno još bolje organizirati našu domaću svinjogojsku proizvodnju kako bi se stvorio lanac od proizvodnje do finalnog proizvoda, jer nam je to velika šansa. Također smatram da će naš operativni program razvoja svinjogojstva doprinijeti tom razvoju, ove smo ga godine izmijenili i ima pozitivne rezultate. Imamo već 42 zahtjeva za izgradnju novih farmi HBOR-u.
Gdje nestaje hrvatska telad? Svake godine nestane oko 100.000 evidentirane teladi, iako je u nas zabranjeno klanje.
- Činjenica je da u govedarstvu nedostaje program sustava krava-tele, čega sam veliki zagovornik, jer imamo veliki broj pašnjaka, pa tako razmišljamo o pokretanju jednog nacionalnog projekta koji bi nam osigurao i repromaterijal i proizvodnju tovne junadi, čime bismo zatvorili kompletno govedarstvo. EU za to daje najveće potpore, to je jedna vrlo otvorena, nekomplicirana i jednostavna proizvodnja, a mi trenutačno u programu krava-tele zadovoljavamo 10 posto potreba, a EU 50 posto. No, sektor se restrukturira, ide se u pozitivnom smjeru a tu je i naš farm registar kojim pratimo promet svih živih životinja.
Kakva je budućnost ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj?
- Smatram da je budućnost ekološke proizvodnje velika i ide u dobrom smjeru. Krenuli smo s 51 hektarom 2002. godine, a danas smo na 10.000 ha što je oko jedan posto ukupnih poljoprivrednih površina. No treba biti realan i priznati da je ta proizvodnja zahtjevnija, no bez sumnje će se razvijati s daljim rastom standarda.
I, hoće li na kraju naša poljoprivreda hraniti i četiri puta više stanovnika nego ih ima Hrvatska?
- Ne zamaram se brojkama. No, optimističan sam u pogledu hrvatske poljoprivrede, koja je velika šansa i kad govorimo o krizi. Za početak trebamo dostići samodostatnost upravo u proizvodima s kojima možemo konkurirati i u okruženju - svinjogojstvu, govedarstvu, peradarstvu... Ni Nizozemci ih nemaju puno, no našli su proizvodnu nišu gdje su najjači i tu se razvijaju. To je i naš put.