Političarka

Vesna Pusić

Foto: import
Vesna Pusić, HNS
Foto: import
Vesna Pusić
Foto: Jadranka Jureško-Kero
Vesna Pusić (1)
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Vesna Pusić, Ivo Josipović (1)
01.12.2016.
u 00:00
Nakon mature upisala je studij sociologije u Chicagu. Ostala je jedan semestar. Po povratku 1971. upisala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Članica je HNS-a od osnivanja te stranke 1990. u kojoj je bila predsjednica u dva mandata.
Pogledaj originalni članak

Rođena je 25. ožujka 1953. u Zagrebu gdje je završila osnovnu školu. Dvije godine je svirala klavir. Pohađala je i satove ritmike.  U školi je bila odlična učenica, dobivala je ukore, nije voljela matematiku.

Njen otac, akademik Eugen Pusić, bio je sveučilišni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je i savjetnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Nedavno je otkriveno da je od 1941. do 1945. bio sudac s činom natporučnika u NDH. Potkraj Drugog svjetskog rata partizani su ga  zatvorili pod optužbom za kolaboraciju ali ga je iz zatvora izvukao general Ivan Rukavina, zapovjednik Prvog hrvatskog korpusa.  

Foto: import
Vesna Pusić, HNS
Foto: import
Vesna Pusić
Foto: Jadranka Jureško-Kero
Vesna Pusić (1)
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Vesna Pusić, Ivo Josipović (1)

 

Slavko Goldsten, njegov prijatelj, ustvrdio je kako je  Pusić bio partizanska krtica u redovima NDH. Njena majka Višnja rođena Anđelinović, bila je profesorica engleskog.

Brat njenog djeda Danka je Grga Budislav Anđelinović odgovaran za gušenje pobune hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918. na Trgu bana Jelačića.

Nakon završetka osnovne škole, Vesna je pohađala jezičnu gimnaziju u Križanićevoj. U to vrijeme je često s ocem putovala u inozemstvo jer je on predavao na raznim katedrama. Nakon mature upisala je studij sociologije u Chicagu. Ostala je jedan semestar. Po povratku 1971. upisala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je1976. Potom na Institutu za sociologiju u Ljubljani dvije godine radi na istraživanju o industrijskoj demokraciji  u 12 europskih zemalja.

Krajem sedamdesetih postaje član feminističke grupe „Žena i društvo“. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu zapošljava se 1978.

Doktorirala je 1984. kod profesora Josipa Županova na temu „Uloga kolektivnog odlučivanja u realizaciji radničkih interesa“. Od 1988. je redovni profesor, predaje kolegij sociologija politike. Od 1992. do 1994. je bila pročelnica odsjeka.

Članica je HNS-a od osnivanja te stranke 1990. Bila je  među osnivačima Erasmus Gilde, projekta za promicanje kulture demokracije. Pisala je u časopisu Erasmus. Bila je među potpisnicima pisma 1993. kojim se tražila ostavka tadašnjeg  hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

1997. je predsjednica Savjeta i član Predsjedništva HNS-a.  Radmir Čačić je kasnije govorio kako ju je on natjerao da se jače angažira u radu stranke.  2000. je postala saborska zastupnica. Iste je godine izabrana za predsjednicu HNS-a nakon što je Radimir Čačić postao ministar u vladi Ivice Račana.

2001. je tijekom rasprave u Saboru izjavila kako je Hrvatska bila agresor u BiH zbog čega joj je predsjednik Sabora udijelio usmenu opomenu.

Nakon izbora 2003. postala je potpredsjednica Sabora. Bila je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju RH EU i predsjednica Kluba zastupnika HNS-a. Već tri mandata je potpredsjednica Europske liberalno-demokratske i reformističke stranke.

Predsjednica HNS-a bila je dva mandata, do 2008. Tada se na čelo stranke opet vratio Radimir Čačić. Slijedeće godine sudjelovala je na predsjedničkim izborima. Osvojila je 7, 25 posto glasova. 2011. nakon pobjede Kukuriku koalicije postala je ministrica vanjskih i europskih poslova u vladi Zorana Milanovića.

Nakon odlaska Radmira Čačića iz vlade zbog osuđujuće presude za izazivanje prometne nesreće u kojoj su u Mađarskoj poginule dvije osobe, izabrana je opet za predsjednicu HNS-a. Sukobila se s Čačićem.

Smijenila je njegove kadrove u Vladi. Iz zatvora u Puli gdje se nalazi na odsluženju kazne, Čačić je poručio kako će im se, kada iziđe, osvetiti za to što su ga odbacili.

Autorica je triju knjiga koje služe kao sveučilišna literatura: Demokracije i diktature (1998.), Vladaoci i upravljači (1992.) i Industrijska demokracija i civilno društvo (1986.). Objavila je više od 50 znanstvenih članaka.

Njen stariji brat je Zoran Pusić, angažiran u udrugama za ljudska prava. Od 1986. je u braku s Jurgisom Orgiunasom, magistrom elektrotehnike i poslovnog upravljanja.

Imaju kćer Dainu.

Njenom imovinskom karticom bavilo se saborsko Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa zato što što u njoj nije navela svu imovinu svog supruga. Javnost je pamti i po lošem izvođenju pjesme „Moja domovina“. Hobi su joj čitanje, kartanje, kuhanje i šetnje s mopsicom Kiri.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

LA
lanterna54
23:21 20.03.2015.

Gospođo Vesna,svako dobro u Vašem osobnom životu i profesionalnoj karijeri želi Vam prijatelj iz Grada.

LA
lanterna54
09:14 26.03.2015.

S malim zakašnjenjem sve čestitke za rođendan i svako dobro.

RG
robertfranic45@gmail.com
20:17 13.04.2018.

Pozdravlja one koji misle da je ovih politicara vise dosta gradit karijeru na prastarom modelu i sve svoditi na sukob nekakvih ustsa i partizana i prastarim memorandumom prima ti placu