Političarka

Zdravka Bušić

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zdravka Bušić
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zdravka Bušić
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zdravka Bušić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zdravka Bušić
01.12.2016.
u 00:00
Diplomirala je političke znanosti na Clevelend State University s pohvalom „cum laude“. Tijekom studija bila je izvrsna studentica, dobitnica više rektorovih i dekanovih nagrada. Na poziv predsjednika Tuđmana došla je u Hrvatsku. Od 1990. Do 1995. Bila je savjetnica i ravnateljica arhiva u Uredu Predsjednika Republike.
Pogledaj originalni članak

Rođena je 6. rujna 1950. u Imotskom. Osnovnu školu završila je u mjestu Gorica kod Gruda u zapadnoj Hercegovini. Srednju je pohađala u Splitu do 1967. Školovanje je nastavila u Beču u Austriji, a potom se preselila u Sjedinjene Države gdje je u Clevelendu, država Ohio, završila gimnaziju.

Diplomirala je političke znanosti na Clevelend State University s pohvalom „cum laude“. Tijekom studija bila je izvrsna studentica, dobitnica više rektorovih i dekanovih nagrada. U Clevelendu na Case Western Reserve University,  je nastavila poslijediplomski studij bibliotekarstva i informatike koji je završila 1981.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zdravka Bušić
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zdravka Bušić
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Zdravka Bušić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zdravka Bušić

 

Stekla je zvanje magistra znanosti na temu: Osnove upravljanja informacijama i informacijskim usluga u sveučilišnim knjižnicama. Od 1981. do 1990. radila je kao voditeljica katalogizacije i arhivistica u povijesnom institutu Western Reserve Historical Society u Clevelendu te sveučilišnim knjižnicama Case Western Reserve Univerity u Clevelendu i Oberlin College u Oberlinu, Ohio.

Na poziv predsjednika Tuđmana došla je u Hrvatsku. Od 1990. Do 1995. Bila je savjetnica i ravnateljica arhiva u Uredu Predsjednika Republike. Za saborsku zastupnicu HDZ-a izabrana je u dva mandata,  1995. i 2000. godine. Bila je predsjednica Odbora za međuparlamentarnu suradnju, potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku, zamjenica voditelja izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, članica izaslanstva Hrvatskog sabora u Interparlamentarnoj uniji te članica Pododbora za suradnju s Europskim parlamentom.  Drugi mandat istekao je 2003.

Od 2004. je zaposlena na mjesto savjetnice za informatizaciju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na tom mjestu je radila do kraja 2011. Na prvim izborima za Europski parlament bila je peta na listi HDZ-a. Izabrana je među prvih 12 hrvatskih zastupnika u tom tijelu. U vezi s budućim ustrojem EU kazala je kako „Europska unija nikada ne može postati Sjedinjene Europske Države, ona mora ostati „Europom domovina“.

 Kada je riječ o rješenju hrvatskog pitanja u BiH, zastupa stajalište kako je „vlastita federalna jedinica“ jedino rješenje za probleme hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.  Dobitnica je brojnih odlikovanja, među ostalim, Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom i Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.

Sestra je Zvonka Bušića, hrvatskog političkog emigranta koji je 1976. u SAD-u izveo otmicu zrakoplova kako bi međunarodnoj javnosti ukazao na problem hrvatske potlačenosti u tadašnjoj SFRJ. Zbog smrti policajca pri demontiranju bombe na poligonu, proveo je 32 godine u američkom zatvoru. Oslobođen je 2008. Početkom rujna 2013. počinio je samoubojstvo u svojoj kući u Rovanjskoj kod Zadra u kojoj je živio sa suprugom Julienne.

Zdravka Bušić je kao zastupnica HDZ-a je u klubu Europske pučke stranke, u Odboru za ustavna pitanja. Članica je Hrvatske kulture zaklade i Hrvatskog kulturnog vijeća.

Živi u Zagrebu.

VIŠE OD 20% TERITORIJA POD OKUPACIJOM

Kakav je danas život u Ukrajini: Kafići oko Majdana su puni, ovdje nikad ne bi pomislili da se nalazite u zemlji u ratu

Današnja obična kijevska trgovina prehrambenim proizvodima izgleda ponegdje čak i impresivnije nego u bilo kojoj susjednoj zemlji. Istovremeno, industrija i energetika su uništeni, deseci gradova i stotine sela su potpuno uništeni ili teško oštećeni, a ekonomija opstaje zahvaljujući zapadnoj financijskoj pomoći. Ipak, prema posljednjim anketama, 88% građana vjeruje i dalje u pobjedu i ne želi nikakve kompromise

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.