Političar

Zlatko Kramarić

Foto: import
Zlatko Kramarić, HSLS
Foto: import
Zlatko Kramarić
Foto: import
Zlatko Kramarić
Foto: import
Zlatko Kramarić: Diskreditiranje ljudi
01.12.2016.
u 00:00
Od 1993. do 2000. bio je član parlamentarnog izaslanstva u OESS-u. Od 1994. do 2000. sudjeluje na Nacionalnim molitvenim doručcima u Washintognu, SAD. Od 1995. do 2000. je član delegacije Republike Hrvatske u Kongresu regionalnih i lokalnih vlasti Vijeća Europe. 2006. nakon kongresa ujedinjenja HSLS-a i LS-a postaje potpredsjednik HSLS-a.
Pogledaj originalni članak

Rođen je 5. veljače 1956. u Osijeku gdje je pohađao osnovnu školu. Završio je gimnaziju „Braća Ribar“ 1974.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1978. diplomirao je hrvatski jezik i filozofiju. Odmah se zaposlio kao profesor filozofije u CUO „Braća Ribar“. Nakon godine dana postao je asistent na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. 

1983. je magistrirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu  iz područja Macedonistike. Doktorirao je u Novom Sadu 1985. iz područja filologije. 

Foto: import
Zlatko Kramarić, HSLS
Foto: import
Zlatko Kramarić
Foto: import
Zlatko Kramarić
Foto: import
Zlatko Kramarić: Diskreditiranje ljudi

 

Iste godine je postao docent na Katedri za makedonsku književnost i jezik na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. 1987. je boravio na S. Fraeser Univercity, u Vancouveru, Kanada kao gostujući profesor.

1989. promaknut je u zvanje izvanrednog profesora na istoj Katedri.

Nakon demokratskih promjena 1990. izabran je za predsjednika Skupštine općine Osijek. Izabrali su ga HDZ-ovi vijećnici iako nije bio član te stranke nego HSLS-a. S obzirom na ratno vrijeme i nastupe u medijima postaje popularan u javnosti. Na toj dužnosti je bio do 1992. 

Slijedeće 1993. kao kandidat HSLS-a osvaja gradonačelnički mandat. Bio je neprekidno osječki gradonačelnik do 2005. Od 1992. do 1994. bio je prorektor osječkog Sveučilišta. Za saborskog zastupnika HSLS-a izabran je 1992. Zastupnik je u svim slijedećim sazivima Sabora do 2008. 

Od 1993. do 2000. bio je član parlamentarnog izaslanstva u OESS-u. Od 1994. do 2000. sudjeluje na Nacionalnim molitvenim doručcima u Washintognu, SAD. Od 1995. do 2000. je član delegacije Republike Hrvatske u Kongresu regionalnih i lokalnih vlasti Vijeća Europe. 

Nakon raskola u HSLS-u 1996. priključuje se Liberalnoj stranci Vlade Gotovca gdje postaje potpredsjednik. Od 2000. do 2003. predsjednik je Nacionalnog vijeća za vođe. 

2001. je izabran za predsjednika Liberalne stranke. Te godine postaje potpredsjednik Liberalne internacionale, svjetske federacije liberalnih i  demokratskih političkih stranaka. 2004. je u Jeruzalemu imenovan za ambasadora dobre volje Izraela. 

2006. nakon kongresa ujedinjenja HSLS-a i LS-a postaje potpredsjednik HSLS-a. Redoviti profesor na Katedri za teoriju književnosti na Pedagoškom fakultetu u Osijeku postao je 2007. 

Te godine isključen je iz HSLS-a zato što je nakon raspada koalicije s Đapićem predlagao da HSLS formira novu osječku vlast s HDSSB-om Branimira Glavaša. Njegovu izbacivanju vjerojatno su doprinijele i primjedbe koje je Kramarić izgovarao na račun čelnice HSLS-a da je „učiteljica s banjalučkom diplomom“.

Njegovi politički protivnici su pak širili glasine i o njemu.  

2008. je imenovan hrvatskim veleposlanikom na Kosovu. Dvije godine kasnije izazvao je diplomatski incident kada je u osječnom „Tjedniku“ u tekstu „Nema razlike između europejaca i balkanaca“ napao tamošnje političare da su neodogovorni i korumpirani. Tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković zaprijetio mu je opozivom ako opet napiše nešto slično. 

Krajem te godine odlazi s Kosova za veleposlanika u Makedoniju. U rujnu 2012. gradonačelnik Skopja uručio mu je priznanje za humanost „Majka Tereza“. U veljači 2013. je u Skopju dobio Međunarodnu nagradu „Goceva misao“ za afirmaciju i popularizaciju makedonske književnosti, umjetnosti i kulture. Njegovo ime pojavilo se i u WikiLeaksovim depešama objavljenima 2011. 

Američkim diplomatima bio je zanimljiv „mladi i dinamični“ gradonačelnik napadnutog Osijeka kada je u lipnju 1992. sazvao konferenciju za tisak na kojoj je objavio da će biti prisiljen podnijeti ostavku „ako vojna policija ne uspije spriječiti zločine naoružanih kriminalaca koji su se infiltirali u Hrvatsku vojsku“. I prije je, pišu američki diplomati, nekoliko puta tražio od Vojne policije i MUP-a da stanu na kraj kriminalcima, ali neuspješno. 

2008. je svjedočio na suđenju Branimiru Glavašu u Osijeku. „Nisam se miješao u obranu, osim što sam pružao logističku potporu, pa nemam saznanja o bilo kojem događaju za koji se tereti Glavaš i ostali optuženici“, kazao je.  

Od brojnih djela koje je objavio izdvajaju se Makedonske teme i dileme 1991., Diskurs razlike: ogledi o alternativnom mišljenju 1994., Književnost, povijest, politika 1998., Pohvala ljudskoj gluposti: prilog fenomenologiji svakidašnjeg 2002. Itd.

Sa suprugom Alemkom Kramarić ima jedno dijete. 

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.