Hrvatska i dalje ne dobiva ni kubik ruskog plina. Ruski je Gazprom spreman obnoviti isporuke plina Europi iz “humanitarnih razloga”, ali tek kada stignu europski promatrači, koji će provjeravati protok plina kroz ukrajinske plinovode. Europska komisija kaže da je spremna poslati svoje promatrače u roku od 48 sati. No, u četvrtak navečer priča se zaplela: Rusi su počeli zahtijevati da se među europske pomatrače u Ukrajini umiješaju i ruski, što je Europska komisija odbacila. Rusi su nakon toga prekinuli pregovore, ali su u četvrtak navečer ipak popustili. Promatrači bi se trebali početi razmiještati već danas.
Vlada proglasila krizno stanje u opskrbi prirodnim plinom
Linić: Vlada bi trebala iskoristiti nalazišta plina u srednjem Jadranu
Zbog redukcije tvrtke gube i po 150.000 kuna na dan
Krajnje rješenje
Čelnici Gazproma i ukrajinskog Naftogaza u četvrtak su dvaput pokušali riješiti spor zbog plina, međutim, do konačnog rješenja nisu došli. Iako se EU u početku odbijao uključiti u ovaj “dvostrani trgovinski spor”, kako ga je nazvao predsjednik Europske komisije Barroso, došlo je ipak do obrata nakon što su se radijatori ohladili u zemljama članicama EU. Hrvatska doslovno ovisi o isporuci ruskog plina jer naše su zalihe dostatne za samo tri tjedna.
Nastavi li Rusija obustavu isporuke plina, a Ina ne uspije dogovoriti interventni uvoz tog energenta, krajnja je solucija redukcija plina građanima, ali i javnim ustanovama, tj. bolnicama, školama, vrtićima. Prema Uredbi o sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, u Hrvatskoj je na snazi peti stupanj kriznog stanja, kojim je reducirana isporuka plina velikim potrošačima i industriji, a proglasi li Vlada sedmi stupanj, isporuka plina smanjit će se i za 600.000 kućanstava koja su priključena na plin, što znači za dva milijuna ljudi. Premijer Sanader je potvrdio da će Ministarstvo obrazovanja sutra donijeti konačnu odluku o tome hoće li drugo školsko polugodište početi u ponedjeljak ili će se to odgoditi za sedam dana. Plinacro, nacionalni distributer plina, do sutra mora pribaviti podatke o tome koliko se škola u Hrvatskoj grije na plin.
– Novih informacija u vezi s plinom nema. Ministarstvo gospodarstva stalno je u vezi s Inom i Plinacroom – poručio je Sanader. Bojan Vinek, glasnogovornik Ine, pak kaže da su u tijeku razgovori s talijanskim ENI-jem, s kojim Hrvatska ima zajedničku plinsku platformu u sjevernom Jadranu.
U Ini se nadaju da će Talijani Hrvatskoj pristati prepustiti veće količine svog plina. U Ministarstvu gospodarstva potvrđuju da je zadnja mjera redukcija plina kućanstvima, ali uvjeravaju da do toga neće doći.
– Ne treba stvarati paniku jer Rusija mora uskoro pustiti plin. I ona je svjesna da Europa ne može dugo bez tog energenta – objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva, koje još nije počelo zbrajati štete zbog redukcije plina industrijskim potrošačima. Međutim, one su već sada goleme. U Munji, tvornici za proizvodnju akumulatora, zbog prekinute proizvodnje dnevno gube oko 200.000 eura. Potvrdio je to predsjednik uprave Munje Ivan Miloloža.
– Štete su strašne i ne znam kako ćemo prebroditi ovu krizu. Proizvodnje nema, a s druge strane, radnicima treba dati plaću. Kako to izvesti, ne znam. Mi imamo novac namijenjen investicijama, održavanju pogona, kojim možemo isplatiti nekoliko plaća, no poslije možemo staviti ključ u bravu. Stvarno nemam rješenje. Ovakvu situaciju još nisam doživio – priznaje I. Miloloža. U proizvodnju neće, dodaje, do daljnjega jer ne mogu riskirati da upale strojeve i počnu proizvodnju, a da je potom naglo opet moraju zaustaviti.
No ne brinu se barem za isporuku narudžbi jer zaliha, kaže, imaju za barem dva mjeseca.
Bez procjena
– Šteta je što osiguravateljske kuće u svojoj ponudi nemaju mogućnost osiguranja tvrtki i od nestašice plina. Sada bi nam ta mogućnost dobro došla. Ali s druge strane nitko živ nije mogao niti sanjati da će nam se ovo jednog dana dogoditi – kaže Miloloža.
Ništa manje gubitke nemaju ni ostale tvrtke čiji pogoni rade na plin. No kolike će ukupne štete ova kriza plina izazvati u hrvatskom gospodarstvu, još je velika nepoznanica. Procjene se još ne usude donositi ni u Hrvatskoj gospodarskoj komori jer, kažu, ne znaju je li plinska kriza kratkoročan ili dugoročan problem.
No spašavaju nas, dodaju u HGK, godišnji odmori i remonti tvrtki koji su u tijeku i zbog kojih je potrošnja energenata manja. Ipak priznaju da su trenutačno najpogođeniji gospodarski subjekti, veliki potrošači plina, čiji proizvodni proces zahtijeva kontinuiranu proizvodnju. Gašenje peći i prekidanje proizvodnje te ponovno pokretanje u željezarama, tvornicama stakla, cementa, cigle, keramike i slično predstavlja velik trošak.
U sektoru za industriju Hrvatske gospodarske komore napominju kako kontinuirano prate razvoj situacije te tvrde da su u kontaktu s mjerodavnima u industriji.
Sanader razgovarao sa Tadićem
Predsjednik Vlade RH dr. sc. Ivo Sanader danas poslijepodne je telefonom razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem. Razmijenili su informacije o energetskoj situaciji u obje zemlje s osvrtom na aktualno stanje u opskrbi prirodnim plinom. Dogovoreno je da se dvije zemlje i dalje međusobno informiraju o aktualnom stanju u opskrbi energentima, posebice prirodnim plinom.
Mađarska pomaže Srbiji
Zbog vrlo teškog stanja u opskrbi plinom, predsjednik Srbije Boris Tadić zatražio je pomoć od Mađarske. Dogovoreno je da se iz rezervi te zemlje pusti određena količina plina prema Srbiji. Pomoć stiže u pravom trenutku jer sve više gradova u Srbiji ostaje bez grijanja, a ugrožen je i rad institucija, pogotovo bolnica i dječjih vrtića.