Europska komisija dopustila nacionalizaciju banaka

Europska komisija dopustila je zemljama članicama Europske unije da nacionaliziraju banke koje su toliko opterećene “pokvarenom aktivom”, poput američkih drugorazrednih stambenih kredita i iz njih izvedenih (bez)vrijednosnica da ne mogu više uspješno poslovati.

Nacionalizacija bi, međutim, smjela biti tek krajnji izlaz, kada ništa drugo više ne moće pomoći bankama da ponovno posuđuju novac gospodarstvu, umjesto da kapital čuvaju kao zaštitu od mogućih daljnjih gubitaka.

U uputama za državnu pomoć u postupanju s “pokvarenom aktivom” EK prije nacionalizacije predlaže i mjere poput osnivanja “loše banke” u državnom vlasništvu koja bi od banaka u teškoćama otkupila takvu imovinu.

Da bi banka mogla dobiti državnu potporu, mora prvo posve jasno objaviti sve svoje “kvarove”, a neovisni će stručnjaci, zajedno s ovlaštenim bančinim nadzornicima, procijeniti stvarnu gospodarsku, a ne trenutačnu tržišnu vrijednost “pokvarene aktive” koja zadovoljava uvjete da se na nju primijene spasonosne mjere.

Europska komisija će potom, pazeći da se ne naruše pravila tržišnoga natjecanja, ovjeriti te procjene, a teret troškova “spašavanja” podijelit će dioničari, vjerovnici i država. EK će u račun uzeti i dosadašnja jamstva i rekapitalizaciju. Hoće li “pokvarenu aktivu” otkupiti, osigurati, zamijeniti, jamčiti ili će rabiti neki hibridni model na državi je da izabere. Bitno je, međutim, da se imovinu procijeni prema jednoobraznim kriterijima, kako bi uvjeti za sve bili jednaki.

EK će dopuštenje za mjere spasa dati na razdoblje od pola godine, a uvjet će biti i procjena daljnje opstojnosti banke, te plan restrukturiranja koji će se za svakoga korisnika državnih potpora morati predstaviti EK najkasnije tri mjeseca nakon početka njihova korištenja.