Gasputin smrzava Europu

Postaje sve jasnije da su Europa i njen jugoistočni dio, ali nadasve one zemlje koje su još donedavna pripadale komunističkom bloku, najveće žrtve političkog razračunavanja između Rusije i Ukrajine. Naravno, na prvi pogled sve izgleda kao da je riječ o nekakvoj nadrealističnoj priči radnja koje se odigrava u ledenom siječnju, ispred svijetlomodre kulise smrznutih srednjoeuropskih jezera.

Na prvi pogled priča sugerira da su obje zemlje jednako krive. Moskva optužuje ukrajinsku vrhušku da torpedira sporazume i “krade” ruski plin. Juščenko kontrira da Rusi u njegovoj zemlji imaju “imperijalne ambicije”. Europska bi komisija pod vodstvom Manuela Barrosa obje zemlje strpala u isti koš i najradije tužila sudu. Najveće gubitke trpi upravo generator priče Gazprom, koji je od prvog siječnja do danas zbog zastoja u isporukama već izgubio milijardu i pol dolara.

Ali Gazprom nije samo privredni div. On je istodobno trenutačno i najsnažniji instrument ruske politike u rukama Vladimira Putina i njegovih ambicija ponovnog vraćanja Rusije na međunarodnu scenu kao velesile.

U najnovijoj knjizi “Gazprom – biznis i vlast”, ruski pisac Valerij Panjuškin nekadašnjeg šefa komunističke tajne službe KGB i sadašnjeg premijera Vladimira Putina naziva Gasputin, aludirajući pritom na Gazprom i na nekadašnjeg kontroverznog Rasputina, primitivnog mistika iz Sibira koji je imao neograničeni utjecaj na dvoru zadnjeg ruskog cara Nikolaja Romanova, prije svega na njegovu suprugu Aleksandru Feodorovnu. Premda je sada Dimitrij Medvedev predsjednik ruske države, sve je pregovore s Manuelom Barrosom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o plinskoj krizi vodio isključivo Vladimir Putin. Putin je isto tako bio politički pokrovitelj ruske vojne intervencije u Gruziji.

Postavlja se pitanje: dokad će Gasputin smrzavati Europu? To je također pitanje od prvorazredne važnosti za Hrvatsku. Zemlje današnje Europske unije ranjive su na polju opskrbe energentima. Neke zemlje čak do 80 posto svojih potreba pokrivaju uvozom plina iz Rusije. S jedne strane, to Moskvi omogućuje velik utjecaj u Europskoj uniji, koji je kudikamo veći nego što bi ga ta zemlja inače imala. Primjerice, bivši njemački kancelar Gerhard Schröder danas je jedan od vodećih direktora Gazproma. S druge strane, Rusima i njihovim interesima ide naruku danas rašireni antiamerikanizam u Europi.

Knjiga “Gazprom – biznis i vlast” nimalo ne dvoji da će Moskva tvrtku Gazprom maksimalno upotrijebiti za svoje interese. Da bi spriječila zapadni utjecaj na Ukrajinu, te da bi bivše članice istočnog bloka, a danas članice NATO-a, ako treba, bacila na koljena.v