Google - Morali su uspjeti uz slogan 'Ne budi zao'

Prošle nedjelje navršilo se točno deset godina otkako su dvojica cimera sa Sveučilišta Stanford registrirala tvrtku Google Inc. Sergey Brin. Jedan od njih je Sergej Mihajlovič Brin rođen 1973. u Moskvi, u obitelji matematičara, ruskih Židova, a drugi je njegov vršnjak Lawrence Larry Page, sin matematičara iz Lansinga u Michiganu.

Mladići su očajno trebali tvrtku da bi mogli unovčiti ček na 100.000 dolara koji im je, pod uvjetom da otvore tvrtku, ispisao Andy Bechtolsheim, jedan od utemeljitelja računalne tvrtke Sun. Toliko mu se svidio postdoktoralni pokus “BackRub” koji su ta dvojica vodila iz svoje spavaonice na Stanfordovu kampusu od siječnja 1966. godine.

Nakon što je dvojac dignuo lovu, do 15. rujna su kupili prve poslužitelje i svoj su akademski projekt preselili u prijateljevu garažu u Menlo Parku, a toga dana su i službeno dobili internetsku domenu Google.com. Do pokretanja toga poslužitelja uspjeli su prikupiti 1,1 milijun dolara, gotovo po sveučilišnim hodnicima.



Ostalo je povijest. Tko se tada novcem kockao na Google, igrao je na kartu koja je imala najbrži rast u povijesti. Selili su se brzo jer su isto tako prerastali nekretnine u koje su se useljavali. Iz Menlo Parka, otišli su u Palo Alto, da bi se skrasili s druge strane ceste. Mountain View u okrugu Santa Clara i zgrada Googleplex sada im je stalno sjedište u dnu Zaljeva San Francisca. Plac od 47 tisuća četvornih metara su kupili su 2006. godine za 319 milijuna dolara od diva Silicon Graphicsa, nakon što su ga tri godine imali u zakupu.

Načelo “sve naopako”
Početni kapital narastao je do 19. kolovoza 2004. na 1,67 milijardi dolara, kada je Google izašao na burzu da proda manji dio svojih udjela po 85 dolara, a unatoč tome tvrtka je dionice u kratko vrijeme rasprodala i već tada je vrijedila 23 milijarde. Vrijednost iste te dionica 31. listopada bila je 700 dolara.

Danas se vrijednost tvrtke procjenjuje na 160 milijardi dolara, po čemu je tvrtka s manje od 20 tisuća zaposlenih najvredniji “monolitni” gospodarski subjekt na svijetu. Prošloga tjedna iz baze Vanderberg lansiran je satelit kojim će Google za svoj besplatni program Google Earth fotografirati Zemlju toliko detaljno da će jedan osobni automobil biti predstavljen s osam kockica.



Ali, dosta brojki. Gdje su tajne?
Googleov izum pretraživanja i rangiranja stranica po važnosti u vlasništvu je Stanforda, a u patentnim ispravama vodi se kao intelektualni proizvod Larryja Pagea. Softverski “stroj” – zbog čega tri od četiri surfera za pretraživanje odabiru Google – nije njihov! Tražilica je bila samo početak. Čak 99 posto Googleove zarade potječe od oglašavanja.

Tu je biznis okrenut posve naopako u odnosu na školska pravila: umjesto da sa sve češćim posjećivanjem njihove stranice cijena oglasnog prostora raste, a sve skuplje i šarenije oglase objavljuju sve bogatije tvrtke, oglašavanje na Googleu je sve jeftinije, pa si ga mogu priuštiti i, npr., domaći programeri početnici.

Onome tko nešto traži po mreži diskretno će se u dnu stranice ponuditi veza s popisom oglašivača podudarna s temom koja se pretražuje, ili će oglasi biti neuznemirujuće ili jedva zamjetne veze sa strane. Potencijanom kupcu korisna informacija, oglašivačima minimalan trošak!

Poslovni model Googlea najprije je temeljen na korisnosti, a tek potom na “brojenju novca”. Zato i mnogo toga što iz Googlea izlazi djeluje besplatno i ni od koga se izravno ne traži novac. Po istoj toj filozofiji Google je već godinama u Forbesovu izboru najpoželjniji poslodavac na svijetu.

Može li sve badava
Netko tko je upravo završio fakultet možda će najprije u takvoga poslodavca pitati za novac, da bi počeo planirati svoj život, u Googleu će naći izdašnoga poslodavca. Ali će promašiti bit. Dobar život u Googleu rezultat je filozofije tvrtke koja je sročena u, moglo bi se reći, deset nadahnutih načela.

Mnogi bi od toga štošta mogli naučiti:
1. Najviše nas zanima korisnik, ostalo potom dođe samo
2. Najbolje je raditi samo jednu stvar, ali da ona bude zaista dobra
3. Brzo je bolje nego sporo
4. Demokracija na webu je stvarna
5. Kad tražiš odgovor, ne moraš nužno biti za stolom
6. Novac se može zarađivati ne čineći zlo
7. Negdje vani uvijek je informacija koja nam treba
8. Potreba za informacijama ne poznaje državne granice
9. Možete biti ozbiljni, a da ne nosite svečano ruho
10. Izvrsno nije dovoljno dobro.



Zaposleni u Googleu uopće ne moraju izvještavati o tome što rade sve dok nemaju što pokazati. Nema radnog vremena, ali zato što nemate kamo s djecom ili želite jesti, ne morate prekidati koncentraciju: tu su brižljivo uređene i vođene danonoćne jaslice i vrtić, a od prvoga dana u Googleu je na razinu kulta dignuta potreba da posvuda bude neograničena količina raznovrsne i izvrsne hrane.

I u garaži u Menlo Parku bio je uvijek pun rashladni ormar s napicima, a pri ruci sve vrste slanih i slatkih grickalica. Danas u Googleplexu usred radnog vremena džez svira živi sastav, a kasni obiteljski tulumi s techno glazbom svakoga su vikenda.

Bitno je stvoriti proizvod ma koliko početna ideja djelovala ludo. Zbog toga je izumljen i Gmail, besplatna elektronička pošta čiji se kapacitet povećava brže nego što ga korisnici mogu puniti, besplatni atlas, kako na webu, tako i kao posebna aplikacija Google Earth, besplatni uredski programi kojima se preko weba ne samo mogu stvarati i uređivati standardni dokumenti s tekstom, kalkulacijskim tablicama i prezentacijama, a stalno se unapređuje i strojno prevođenje, ne samo stranica na webu, nego i bilo kojih drugih sadržaja. I hrvatski jezik našao se u Googleovu zviježđu jezičkih alata.

Googleovi programeri udarili su i temelje softvera Android za mobilne uređaje budućnosti (kojima će se moći telefonirati). Pozvali su programersku zajednicu da u projektu slobodno i besplatno sudjeluju – dok će završen softver kao besplatan ponuditi proizvođačima telekomunikacijskih gadgeta. Ne stvori li se kritična masa proizvođača, uopće ne treba sumnjati da će taj telefon Google sam proizvesti, a neće se obazirati na uske sebične interese telekoma.

Dakle, može sve badava ako to ljudi koriste!
Zato nimalo ne začuđuje ako netko tko poznaje Larryja i Sergeya ustvrdi da su oni i danas iznimno normalni momci. Svatko od njih radi za dolar godišnje, a to što su se na druge načine monstruozno obogatili nije ih nimalo izmijenilo.

Microsoft nije shvatio
Prošloga tjedna ponovno su se na terasi običnog restorana, pred očima prolaznika, našli s Davidom Filoom i Jerryjem Yangom, tek malo starijim osnivačima tražilice Yahoo, s kojima su se dogovorali kako da se se zajedno odupru nemoralnoj ponudi iz Microsofta koji silno želi kupiti Yahoo. Microsoft nije na vrijeme prepoznao internetski medij, nije razvijao internu korporativnu kulturu kakvu razvija Google i mnoge druge tvrtke iz Silicijske doline i sada mu ni sve bogatstvo ne pomaže da kupi. A vjerojatno uopće ne može razumjeti zašto Google želi zaštititi nezavisnost svojeg glavnog konkurenta.