Grčka voda na srpski mlin

Unatoč dugogodišnjem iščekivanju i predanom radu na reformama, Makedonija, zbog grčkog veta, nije pozvana u NATO. Makedonci su, naravno, razočarani, u Skoplju se čak pale svijeće. Makedonska je delegacija odmah napustila Bukurešt, a već se govori da će Makedonci, koji su se članstvu nadali još 2004. godine jer već dugo sudjeluju u akcijskom planu, povući svoje postrojbe iz NATO-ovih misija. Očekivati je da će u Skoplju podrška pristupu, gdje je uvijek bila visoka, sada splasnuti.

Sve to dolazi u trenutku kada su odnosi između Rusije i Amerike napeti, veoma napeti, a prelamaju se preko Kosova i ruske podrške Srbiji koja se, uzgred rečeno, izjasnila protiv pristupanja NATO-u. Hoće li se napetostima na Kosovu sada pridružiti i vijesti o nekim novim napetostima u Makedoniji, gdje živi brojna albanska manjina?
Ako je riječ samo o nekom prijeporu iz povijesti o imenu Makedonija, postavlja se pitanje, zar je balkanska sitničavost zaista morala nadvladati nedvojbene izazove sigurnosti i stabilizacije jedne krizne regije? Čini se da se, nakon grčkog veta zbog imena, Balkan preselio u NATO umjesto da se NATO preseli na Balkan.

Nije poznato da su makedonski političari istupali s ikakvim pretenzijama prema sjevernoj Grčkoj, gdje je provincija istog imena. Postavlja se pitanje zašto je Grčka, dugogodišnja članica Europske unije i NATO-a, šturo blokirala pristup Makedonije NATO-u? Nije li zapravo time preusmjerila vodu na mlin Beograda?

Kome će se obratiti mala Makedonija, stiješnjena u srcu krize, u potrazi za sigurnošću? Možda Rusima? Beogradu? Poznato je da je Grčka devedesetih godina, kada je šef svih balkanskih ratova Slobodan Milošević bio u izolaciji, kršila tu izolaciju. Grčka se metropola ubrajala u jednu od logističkih baza za Srbiju, a njen je glavni logističar bio dugogodišnji srpski veleposlanik u Ateni i današnji haaški optuženik Milan Milutinović.

Također postoje dokazi da je u redovima Karadžićeve vojske postojala grčka dobrovoljačka postrojba. Grčki ministar pravosuđa Anastasios Papaligouras izjavio je 2005., suočen s TV snimkama podizanja grčke zastave u Srebrenici, da je "moguće" da su ti dobrovoljci sudjelovali u pokoljima. Pokrenuta je opsežna istraga. Danas bi bilo poželjno da gospođa Dora Bakojanis, kao ministrica jedne zemlje s dugom tradicijom u NATO-u, na nekom budućem summitu konačno izvijesti i o rezultatima te istrage.