Evo jedan savjet iz još nenapisanog Vodiča za preživljavanje u Europskoj uniji, poglavlje za mlade bez posla i bez perspektive: promijenite mentalitet i, umjesto traženja radnog mjesta, pokušajte stvoriti radno mjesto.Europu, kažu, čeka gospodarski oporavak. Ali to će, po svim naznakama, biti oporavak s niskim stopama rasta i visokim stopama nezaposlenosti. Milijuni građana taj oporavak neće ni osjetiti jer će nastaviti životariti bez posla. Želite li pomoći sebi, dopustite promjenu paradigme u svojoj glavi. Oni koji će čekati pomoć države ostat će u velikom broju nezbrinuti.
Oni koji će biti proaktivni, koji će tražiti načine da stvore radno mjesto, da postanu poduzetnici, slobodnjaci, nazovite ih kako hoćete – oni će imati veće šanse za uspjeh.Naravno, ovo je jedan od savjeta koje je lakše izreći nego ostvariti. Ali upravo sam se vratio iz Grčke, gdje sam zavirio u jedan zanimljiv poslovni ekosustav i upoznao ljude koji su usred krize stvorili višemilijunski biznis praktički ni iz čega.
U reportaži koju objavljujemo danas možete upoznati 30-godišnjeg Panosa Papadopoulosa. On je 2011. s prijateljem osnovao tehnološku start-up kompaniju koja je, izrađujući softver za bolji rad aplikacija za mobitele, rasla stopom od 20 posto mjesečno i nedavno je prodana za čak devet milijuna dolara. I to u vremenu kad je čitava Grčka izgubila 25 posto BDP-a, a svako kućanstvo ostalo bez oko 38 posto primanja. Panos je programer, jedan od onih kreativaca koji mogu proizvesti čuda uz pomoć računala i internetske veze, ali njegov životni put nije morao otići ovim smjerom. Životni cilj mogao mu je biti posao u javnoj upravi.
Mogao je sanjati o radnom odnosu u nekoj od velikih IT kompanija. Mogao je biti jedan od mladih prosvjednika na ulicama s idejama o slomu kapitalizma. Ali on je umjesto svega toga postao sposoban poduzetnik. U zemlji u kojoj vlada najveća nezaposlenost u EU ljudi poput Panosa stvaraju male tehnološke kompanije koje već zarađuju više nego grčki proizvođači maslinova ulja.Start-up kompanije neće, naravno, izvući Grčku iz krize. Novac koji one stvaraju ne ostaje baš u Grčkoj jer su takve tvrtke, da bi globalno uspjele, u pravilu registrirane u SAD-u.
One zapošljavaju, ali ne mogu smanjiti stopu nezaposlenosti. No, njihov psihološki učinak može biti snažno pozitivan za šire društvo. One mogu biti signal nezaposlenim ljudima da je doba čekanja na radno mjesto gotovo i da se u modernom, promijenjenom svijetu radno mjesto može stvoriti samostalno. Ne samo u IT industriji, nego i raznim drugim industrijama i profesijama.Ova priča iz Grčke ima, međutim, i ne tako sjajne aspekte. Unatoč reformama, registracija tvrtke u Grčkoj i dalje je previše komplicirana.
Prije nego što uopće počnete stvarati prihode, imate trošak od oko tisuću eura koliko iznose socijalna davanja i troškovi ureda, obveznog za osnivanje tvrtke. Dva dana mjesečno morate se posvetiti problemima s državnom birokracijom. Zatim je tu i problem bankarskog sustava koji je neučinkovit.
Pitao sam Panosa: – Da ste se ušetali u neku banku, objasnili da imate potencijalno lukrativnu ideju o softveru koji analizira zašto se urušavaju mobilne aplikacije, bi li vam netko posudio novac? – Nema šanse – odgovorio je – ali da sam izdavač neke art publikacije i da sam povezan s elitama, banke bi mi posudile novac za takvu ideju.
U promijenjenom svijetu i vlade bi trebale činiti više: ako očekuju od ljudi da budu proaktivni i sami sebi stvore radno mjesto, treba im dati fer uvjete da u tome i uspiju.Kao i u mnogim drugim europskim državama, u Grčkoj je stvorena akademska inflacija. Ljudi imaju po dvije diplome, tri strana jezika, a nemaju posla. Mnogi ga neće ni imati godinama jer će gospodarski oporavak biti oporavak samo u imenu.
Ako gospodarstvo jedne države u višegodišnjoj recesiji izgubi 25 posto, kao što je izgubila Grčka, a “izvuče” se tako da ostvaruje gospodarski rast od jedan posto godišnje, to i nije oporavak u najdoslovnijem smislu te riječi. U idealnom scenariju oporavak bi bio nadoknađivanje gubitaka koji su se dogodili u godinama recesije. Sve drugo je najmanje loš scenarij.
I zato – pokušajte se i sami pobrinuti da oporavak, kada dođe, donese i radno mjesto za vas. Pa makar ga morali sami stvoriti.
...i to ce onda biti kaktili zasluga ove "trojke propasti" na slici - Marasa, Grcica i Linica?! ...u srzi to stima - ali s'obzirom na zapreke koje se ljudima postavlja ili o sticenickim kreditima kakve savjetnik Linica, gospodin Segon, dobiva - a obicni ljudi nemogu dobiti, pada bilo kakva nada u poduzetncki uspjeh i povjerenje u ravnopravni polozaj na trzistu. ...Drugari jedni za druge brinu - ali sto je sa obicnim gradanima?!