Guverner je najbolji, ali je li i građanima?

Nakon što je guverner Srpske narodne banke Radovan Jelašić preporučio svojim građanima da tuže banke koje su im bez zadovoljavajućih razumnih objašnjenja, pravdajući se efektima svjetske krize, povećale promjenjive kamatne stope, zanimalo nas je je li takav scenarij moguć i kod nas.

Kamate mogu do 14 %
Jelašićev je stav zasnovan na činjenici da većina banaka u zapadnoj Europi, među kojima su i matične banke podružnica u zemljama regije, imaju fiksirane kamatne stope, pogotovo za dugoročne kredite.

U HNB-u pak podsjećaju na nimalo utješnu činjenicu da je zakonsko ograničenje visine kamata 14 posto te da se samo fiksne kamate ne smiju mijenjati retroaktivno, dok su o izmjeni promjenjive kamate banke dužne obavijestiti klijenta 15 dana prije. O nekim drugim akcijama zaštite klijenata, izvan zakonom propisanih, nema govora.

Hrvatska udruga banaka pravda se pak time da je u Srbiji dvostruko veća marža između aktivnih i pasivnih kamata, čime banke mogu amortizirati smanjenje kamata.

– Oni u sljedećem kreditnom ciklusu, zbog nerazvijenoga tržišta, mogu očekivati rast kredita od 20, 30 pa i više posto, što će im donijeti kompenzaciju u vidu brzog rasta dobiti, dok to u Hrvatskoj nije moguće – kažu u HUB-u te napominju da su, zbog pada vrijednosti dinara, rate kredita prilično rasle, dok je kod nas tečaj stabilan.

Promijeniti regulativu
Da banke štite interese svojih dioničara, što ih amnestira od odgovornosti prema građanima, koji su u ugovorima o kreditiranju pristali na promjenjivost kamata, smatra i ekonomski analitičar Damir Novotny.

– Rješenje je da centralna banka uredi taj prostor za budućnost, da se novi ugovori ne sklapaju na taj način. Guverner nam je odličan, ali ima li nacionalna ekonomija koristi od toga? Koristi li se dovoljno monetarna suverenost i je li regulatorni okvir dovoljno čvrst za očuvanje interesa zajmoprimaca? – postavlja Novotny otvoreno pitanje.

Ističe da je jedan od zadataka HNB-a pozabaviti se tim pitanjem, jer u suprotnom nije siguran da će doći do pada kamata, što bi se moralo dogoditi prema trendu u EU, ali i niskoj stopi inflacije prema kojoj se trebaju korelirati kamate.

– Visoke kamatne stope premija su osiguranja stabilnosti bankarskog sektora. No, počinjem sumnjati u to da je ta stabilnost važna! Banke su nam dobre, imamo povjerenja u njih, ali nažalost, cijena stabilnosti je previsoka! – polemizira Novotny podsjećajući na primjer Mađarske, gdje su se ekonomski akteri za šest mjeseci prilagodili devalvaciji i idu u smjeru oporavka. Što se tiče eventualnih tužbi protiv banaka, sudske procese smatra predugima i preskupima, a suce nedovoljno kompetentnima u ekonomskim temama.

– U Srbiji su parnice više preporuka, pritisak na banke, praktična im je primjena vrlo upitna – zaključio je.