Hoće li Friščić biti HSS-ov grobar?

Nek’ mu samo Bog prosvetli pamet da nejde s HDZ-om – rekla nam je mještanka Friščićeva Koprivničkog Ivanca kad smo radili reportažu u postizbornom intermezzu, dok se čekala odluka šefa HSS-a hoće li koalirati s Milanovićem ili Sanaderom. Ovo što se danas događa s najstarijom hrvatskom strankom moglo bi se, znači, protumačiti izostankom vrhunaravne intervencije na Friščićevu političku odluku. A događa se to da je HSS-ov rejting u postojanom opadanju. Prema nekim predizbornim anketama, recimo onoj napravljenoj uoči izricanja haaške presude, ta stranka samostalnim izlaskom na izbore dobiva tek 2,8 posto glasova. Borba za prelazak izbornog praga, dakle za puki opstanak na političkoj sceni, trenutačno je jedini Friščićev imperativ.

Zadnji udarac Radićevu je nasljedniku nedavno zadao gubitak vlasti u Koprivničko-križevačkoj županiji. Iz koalicije HSS-a i HDZ-a istupili su HSU i HSLS i priključili se SDP-u, čime je godinama zelena županija prebojena u crveno. Taj politički prevrat, dakako, nema izravne veze s pulsom birača, na njega je utjecalo političko preslagivanje na nacionalnoj razini, ali je Friščiću zadao novu brigu, naročito bolnu jer je riječ o njegovu kraju i o jednoj od tri-četiri županije u kojima je locirana HSS-ova izborna baza.

Osim toga, takav razvoj situacije u izravnoj je vezi s Friščićevom odlukom o koaliranju sa Sanaderom. HSS je potom na lokalnim izborima doživio fijasko, a vlast je u županiji zadržao zahvaljujući partnerima iz HDZ-a, HSU-a, HSLS-a te opskurnog A-HSP-a, jedne od rijetkih hrvatskih stranaka koja je izričito protiv ulaska u EU.

Rizik od samostalna izlaska na nadolazeće parlamentarne izbore za HSS je velik i sva je prilika da će Friščić u predizborno kolo s HDZ-om, nadajući se “honoraru za lojalnost” u obliku dobre zastupljenosti na zajedničkim listama. Tim će potezom i teorijski izbjeći mogućnost da ostane zapamćen kao HSS-ov grobar. Međutim, lako je predvidjeti da bi krucijalan slom – ako se nešto drastično ne promijeni – ta stranka mogla doživjeti na lokalnim izborima 2013.

U Koprivničko-križevačkoj županiji, recimo, srušeni su mnogi mitovi kojima je Friščić obmanjivao birače. Još nema ni kilometra Podravskog ipsilona, čije je gradilište sa Sanaderom otvorio prije dvije godine, a u preporod hrvatskog sela zahvaljujući pustim milijardama iz državne blagajne uvjerit će se svatko tko se provoza opustošenim podravskim mjestima.

Nepristrana analiza pokazala bi da ipak postoje dva polja na kojima su Friščićeva zalaganja urodila plodom. Jedno je od njih razvitak industrijske zone u njegovu selu, u kojoj bi trebala niknuti termoelektrana na drvni otpad. Iako je projekt ekološki kontroverzan i iako se oko njega motaju sumnjivi tajkuni, sve su dozvole izdane kao podmazane. Drugo polje Friščićeva uspjeha jest kontrola nad Podravkom, što je predmet želja svih političara iz Podravine. Šef HSS-a doista zna kako se to radi. Tko zna, možda je Bog ipak intervenirao kad je seljački prvak s jeseni 2007. donosio odluku o koaliciji. Takve su stvari nedokučive.