Dva i pol mjeseca nakon parlamentarnih izbora u lipnju, Belgija još nema vladu. Koalicijski pregovori zbog tradicionalnih protimbi između Flamanaca i Valonaca vrte se u krugu. Flamanski političari traže što veću autonomiju za Flandriju, što valonski političari uporno odbijaju. Visokotiražni nizozemski dnevnik De telegraf nedavno je objavio zemljovid koji pokazuje ujedinjenu Holandiju s Flandrijom, s kojom Nizozemce povezuje zajednički jezik. List podsjeća da bi zajednička država imala 24 milijuna stanovnika i “gospodarsku moć veću od Španjolske”. Uredništvo tvrdi da više od 60 posto Nizozemaca želi ujedinjenje s Flandrijom, koja je do 1830. bila dio Nizozemske. U trenutku kada je kriza vlade u Belgiji na vrhuncu, ovakvi politički programi samo dolijevaju ulje na vatru. Kako bi raspad Belgije djelovao na Europsku uniju, čija je politička budućnost nakon francuskog i nizozemskog odbijanja zajedničkog europskog ustava ionako maglovita? Postoje li snage u Belgiji koje rade na raspadu zajedničke valonsko-flamanske države?
Bruxelleski listovi podsjećaju da doduše postoje političari koji su za raspad Belgije, ali broj onih Flamanaca koji se žele priključiti Nizozemskoj “nije velik”. Neki čak donose rezultate ispitivanja javnog mnijenja. Broj flamanskih pristaša priključenja Nizozemskoj varira između deset i dvadeset posto. “Kod nas u Flandriji ugodno se i tolerantno živi. Nizozemci su drukčiji, oni uvijek žele dominirati i izigravati nekakve gospodare”, podrugljivo podsjeća jedan bruxelleski bulevarski list.
Međutim, u igri je, prema navodima medija, samo ujedinjenje Nizozemske i Flandrije, dok bi frankofona Valonija i Veliko Vojvodstvo Luksemburg, prema sada zacrtanim planovima, ostali izvan nove, ujedinjene države. Bruxelles, administrativno središte EU, predstavlja kamen spoticanja. U glavnom gradu, koji zemljopisno i kulturno pripada Flandriji, govori se 80 posto francuski, a svojataju ga i Flamanci i Valonci.
Od stjecanja suvereniteta 1839. godine vlada u Belgiji njemačka dinastija Sachsen-Coburg-Gotha, dok u Nizozemskoj stoluje tradicionalna nizozemska kuća Oranje-Nassau. Postavlja se pitanje hoće li novo ujedinjeno kraljevstvo predstavljati kraljica Beatrix ili kralj Albert II.? S druge strane, dok većina Nizozemaca želi ujedinjenje s Flandrijom, u Belgiji postoji snažan pokret koji se zalaže za neovisnu flamansku državu i kojeg, doduše, predstavlja desno orijentirani Flamanski blok.
Zasad su zagovornici neovisne flamanske republike još u manjini. Ali što dulje traje kriza vlasti, postojano raste i broj onih koji budućnost Flandrije vide u suverenoj državi.