Hrvatska nije u krizi - 2. dio

• Govori se da u Americi neće doći do stabilizacije dok se ne stabilizira tržište nekretnina. S obzirom na to da se u Hrvatskoj najavljuje pad cijena na tržištu nekretnina, kako bi to moglo utjecati na našu financijsku situaciju?
LUKOVIĆ: Kako će se dalje odvijati tržište, teško je reći. Prvo, ovisi o količini raspoloživa novca za daljnje financiranje građana, poduzeća i daljnju gradnju, što još nije sasvim jasno. Drugo, ovisit će o odlukama vlasnika koji su primili kredit i koji imaju nekretnine za prodaju, koliko će biti spremni riskirati i čekati neko vrijeme porast cijena nekretnina ili riskirati, prodati danas, riješiti se kredita... To ostaje da se vidi, a sasvim je očito da se već gradi manje, prodaje manje...

• Dojam je da se u ovoj krizi povjerenja isprepleću reakcije zabrinutih novčanih i dioničkih tržišta, koje smiruju tek najave golemih državnih intervencija. Čini se kako u takvoj situaciji nitko nije siguran...
ŠKEGRO: Bitno je dijeliti bankarsko tržište od tržišta kapitala koje je živo, ali je još uvijek takve veličine da ne može zaljuljati ekonomiju. Ako mogu dati sažetak ove naše rasprave, tada mogu reći da možemo i trebamo vjerovati hrvatskom bankarskom sustavu čak i kada američke banke padaju. Hrvatske banke neće biti žrtve globalnih kretanja, njih će to marginalno pogoditi, kao čisti element psihologije i prenošenja panike iz New Yorka, preko Londona do Zagreba. Ja imam apsolutno povjerenje u hrvatski bankarski sustav, ima puno razloga zašto su hrvatske banke puno čvršće. Hrvatski je bankarski sustav, zahvaljujući i odlukama otprije 15 godina, potpuno druga vrsta životinje od Lehman Brothersa, Lyncha i drugih. Iako se i jedne i druge zovu banke, to su potpuno različite stvari.

PRKA: Niz je elemenata, čak njih sedam, koji jamče stabilnost hrvatskog bankarskog sustava. Prvi je razlog to što naše banke nisu izložene drugorazrednim kreditima i vrijednosnim papirima kreiranim na toj osnovi, a to je bio prvi uzrok krize koji je eskalirao krizom nekretnina. Drugi je razlog HNB-ova dobra regulativa kapitala i likvidnosti. Treći je razlog što imamo dvostruko veću kapitaliziranost domaćih banaka nego što propisuje Basel 1. Propisana je kapitaliziranost od osam posto, a prvi kvartal naše su banke završile sa 15,6 posto.

Četvrti je razlog dobra likvidnost banaka. HNB je bankama propisao iznimno visoke obvezne rezerve, gotovo jednu trećinu depozita moramo držati u dnevno likvidnim depozitima i 17 posto obveznih rezervi, što je znatno iznad standarda EU. Važan razlog je i što domaće banke nemaju izvanbilančnog rizika, a Prka kaže da je kriza u svjetskim bankama nastala jer su rizike iznijele iz bilanci. Šesti razlog je što hrvatsko međubankarsko tržište radi, za razliku od vanjskih tržišta gdje tog povjerenja nema. Zadnji, sedmi razlog je niska zaduženost naših banaka. Naš odnos između kapitala i duga je 1:6,5, a u EU sanjaju da dođu na 1:20, a ima i banaka s odnosom 1:50. Naše banke su tri do pet puta manje zadužene, odnosno imaju puno više vlastitog kapitala u odnosu na banke u EU. Ni u jednom od ovih 7 elemenata nemamo podudarnost s krizom.



• Ne čini li vam se ipak da je sve ovo što se događalo na našoj burzi moglo imati loš utjecaj na stanje u cijelom financijskom sustavu?
LUKOVIĆ: Nijedna naša banka nije ovisna o burzi kao izvoru kapitala jer su u većinskom vlasništvu institucija, tako da volatilnost burze nema nikakvu izravnu posljedicu na samo poslovanje ključnih domaćih banaka i zato je to nepovjerenje koje se psihološki prelijevalo s burze prema bankama u biti bilo iracionalno.

PRKA: Jedan iskusni broker nedavno je na CNBC-u rekao da burzom sada vladaju špekulanti koji su parkirali svoju likvidnost, prodali svoje dionice i guraju tržište prema dolje da ga ogole do kosti, ne da zarade 30 ili 50, nego 300 posto kada se ona likvidnost koja je parkirana sa strane bude vraćala na tržište. Nitko nije spomenuo hedge fondove koji su po meni najviše zla nanijeli zato što se njihov risk-menadžment kladio na stvari koje nijedan normalan čovjek ili matematičar ne može objasniti. Oni ne rade spot transakcije, nego se klade na trendove – cijenu struje, na dobro ili loše vrijeme, i od toga sve kreće.

Ni Amerika ni Velika Britanija to nisu htjele regulirati. Problem je što su u Europi prekasno shvatili da treba zabraniti short selling, gdje se prodaju dionice kojih zapravo nema. To izaziva puno panike jer tržište ide naglavce, veliki su igrači prodavali posuđene dionice koje nemaju u svome portfelju, a onda su ih kupovali kada im cijena padne i na taj način dobro zarađivali. Problem je što veliki špekulanti zbog pohlepe i nereguliranosti žele zaraditi astronomski. Krivo mi je što se u Hrvatskoj percipira da se burza prevlači u kreditnu krizu. Burza je kriza ulagača, a kreditne krize nema.



• Gospodine Rohatinski, je li slučajno to što ste se odlučili, nakon dramatičnog petka na kreditnim i dioničkim tržištima, pojaviti upravo na konferenciji Zagrebčke burze u Novigradu te tamo predstaviti mjere centralne banke?
ROHATINSKI: Mali čovjek ne razlikuje tehničke aspekte poslovanja na burzi i bankarskom sustavu i sve to stavlja u isti koš te izvlači generalizirani zaključak. Nesumnjivo je da postoji relativno snažan efekt spojenih posuda i da kretanja na jednom tržištu imaju utjecaja i na sva ostala. Međutim ja ne bih idealizirao položaj malog čovjeka koji ima i alternativne oblike štednje – ulaganje, štedni depozit ili nešto treće. Duboko sam uvjeren da je svaki mali čovjek svjestan kako svaki oblik štednje ima i bitno različit primarni rizik.

Jer zdrava logika mu kaže: ako je prinos na depozit 5-6 posto, a prinos na ulaganje 50 ili 60 posto, onda su i rizici bitno različiti. Kada ostvarujemo tako visoke prinose, moramo biti spremni snositi rizike kad se trendovi okrenu. Što se tiče trenutka, a i mjesta i izjašnjavanja HNB-a o aktualnim zbivanjima, stvari su sasvim jednostavne. HNB se morao oglasiti bilo gdje i to je njegova dužnost da u takvim situacijama iskaže svoj stav. Konferecija je bila pogodno mjesto, bili su na okupu mnogi akteri, bili su prisutni i mediji, tajming se sasvim slučajno podudarao s trenutkom u kojem je mogla nastati panika, svi ti elementi su utjecali da odem u Novigrad i zamolim organizatore da kažem nekoliko riječi.