Amerikanci baš ne mare za rukomet, no njihovi su znanstvenici proučavajući građu sportaša došli do spoznaje da zahtjevima sportova s loptom najbolje odgovaraju dinarski tipovi. A baš rukometa glede, dinaridi su u prednosti zbog raspona šake. Pogled u antropometriju, dakle, otkrit će jedan od razloga uspješnosti hrvatskih rukometaša. Rukomet posljednjih godina postaje sve brži i zahtjevniji, otuda i promjene u selekciji rukometaša kada je građa u pitanju. Naravno, o idealno građenom rukometašu teško je govoriti, jer svaka pozicija u momčadi traži specifičnosti. Pa tako, primjerice, krila i razigravači i nisu za rukometne prilike osobito visoki, a vanjski pucači su danas gotovo dvometraši poput naših Blaženka Lackovića sa 195 cm i Petra Metličića sa 194 cm.
- Ivano Balić prototip je razigravača sa svojih 189 cm i 91 kg. Za rukometne poglede nije visok, ali je iznimno eksplozivan i spretan, s visokim kvocijentom sportske inteligencije - kaže cijenjeni rukometni stručnjak profesor Zdravko Malić, dodajući da je danas teško naći srednjeg vanjskog nižeg od 185 cm.
Krila se, gledajući građu, nisu mnogo mijenjala. - Da, u pravilu nisu visoka, ali su okretni i iznimno brza. Naša krila Mirza Džomba i Nikša Kaleb su među višima, Kalebovo neigranje na Europskom prvenstvu u Švicarskoj bit će nedostatak i u napadu i ososbito u obrani. Horvat i Čupić su među najnižim igračima prijavljenim za dolazeći EP, ali oni to nadoknađuju sjajnim odrazom, dugo ostaju u zraku - objašnjava Malić.
Kružni napadači zato danas izgledaju drukčije nego prije. - Prije su bili niski i vrlo snažni, pojavom Dmitrija Torgovanova i Božidara Jovića standardi su se promijenili. Danas su visoki i spretni, poput Igora Vorija koji ima 202 cm, jak je i iznimno spretan. Baš kao i deset centimetara od njega niži Renato Sulić. I u obrani se mijenjaju profili.
- U prednjoj liniji traži se iznimna eksplozivnost, naša je obrana iz Portugala, gdje je osvojeno svjetsko zlato, bila idealno posložena. Baš kao i ona atenska za olimpijsko zlato. Uostalom, ta momčad postavila je današnje standarde pri selekciji, kao što su Rusi osamdesetih godina postavili standarde za obrambene igrače, ili još prije, tamo šezdesetih, Rumunji.
Malićeve riječi potkrijepit će i brojke: prosječna visina rukometaša na EP-u u Švicarskoj je 191,34 cm, a Hrvatima je prosjek 191,45 cm; prosječna težina je 91,64 kg, a Hrvatima 91,62 kg. Hrvati - olimpijski pobjednici, svjetski prvaci i doprvaci - dakle danas diktiraju standarde!