Ima li demokracije u BiH?

Polovina svjetskih zemalja se može nazvati demokratskim, ali samo njih 28 se mogu nazvati pravim demokracijama. Bosna i Hecegovina se ne nalazi u toj polovini. Prema istraživanju magazina The Economist, BiH spada u grupu zemalja sa hibridnim režimom.

Ne postoji konsenzus kada se govori o načinu mjerenja demokracije. Jedan od razloga su i definicije kojih ima više i koje često pobijaju jedna drugu. O definiranju demokracije i danas se vode debate. Pojmovi "demokracija" i "sloboda" se često (ali neispravno) koriste kao sinonimi.  Iako ne postoji konsenzus o jedinstvenoj definiciji demokracije, mnogi analitičari se slažu oko minimuma fundamentalnih značajki bez kojih nema demokratskog društva.

Da bi se društvo neke države nazvalo demokratskim, trebalo bi imati vladu baziranu na vladavini većine, opoziciju, slobodne izbore, zaštitu manjina te politički pluralizam. Prvih pet zemalja koje se mogu pohvaliti potpunom demokracijom su: Švedska, Island, Holandija, Norveška i Danska. Na listi od 28 zemalja između ostalih nalaze se i SAD (17), Velika Britanija (23) te Slovenija (27). Nakon 81 mjesta, na listi slijede zemlje sa hibridnim režimom.

Termin "hibridni režim" pojavio se devedesetih godina prošlog vijeka kada je mnoštvo zemalja započelo svoju tranziciju ka demokraciji. One države koje nisu uspješno obavile tranziciju te se nalaze negdje između demokracije i totalitarizma, nazvane su zemlje sa hibridnim režimom. Tu spada i Bosna i Hercegovina. Zemlja u kojoj je demokracija samo floskula, riječ koja se dobro uklapa u predizborni slogan te gdje se demokracija koristi kao političko sredstvo mazanja očiju, a ne kao način života. Bosna i Hercegovina je na 87. mjestu.

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Miroslav Lajačak pozvao je jučer političare u BiH da odbace maksimalističku i beskorisnu retoriku koja je obilježila proteklu godinu, te da se vrate normalnoj i konstruktivnoj politici koja će omogućiti napredovanje BiH na njenom europskom putu.