Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima 12 je kandidata izborilo ulazak u Sabor zahvaljujući preferencijalnim glasovima. To su Bruna Esih, Anka Mrak-Taritaš, Milijan Brkić, Milorad Batinić, Stevo Culej, Bojan Glavašević, Nikola Grmoja, Darinko Dombović, Ivan Pernar, Anton Kliman, Ivan Kirin i Milan Kujundžić.
Njihova su imena bila postavljena nisko na listama i, da nisu prešli prag od 10 posto preferencijalnih glasova, ne bi izborili saborski mandat. Lani je pet mandata izboreno preferencijalnim glasovima. Neki od kandidata na ovim izborima dobili su vrlo skroman broj preferencijalnih glasova, ali zbog visoke pozicije na listama ušli su u Sabor.
Neslavni je rekorder među njima glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan koji je bio četvrti na listi Narodne koalicije u I. izbornoj jedinici. On je ušao u Sabor iako je dobio svega 163 preferencijalna glasa, što je 0,21 posto od ukupnog broja glasova koje je dobila ta lista.
Druga na toj neslavnoj listi je HNS-ovka Marija Puh koja je dobila 369 preferencijalnih glasova, što je 0,39 posto od ukupnog broja glasova koje je dobila lista Narodne koalicije u III. izbornoj jedinici. Puh je bila šesta na toj listi, a Narodna koalicija osvojila je osam mandata u toj izbornoj jedinici pa je Puh ušla u Sabor.
Sa svega nekoliko stotina preferencijalnih glasova u Sabor su ušli i, primjerice, Kažimir Varda s liste Narodne koalicije u II. izbornoj jedinici koji je dobio 456 preferencijalnih glasova, zatim čelnik HSLS-a Darinko Kosor koji je bio treći na listi HDZ-a u I. izbornoj jedinici, a dobio je svega 497 preferencijalnih glasova.
SDP-ovac i blizak suradnik predsjednika te stranke Tomislav Saucha prikupio je pak 534 preferencijalna glasa, ali ipak je ušao u Sabor jer je bio četvrti na listi u VII. izbornoj jedinci u kojoj je Narodna koalicija osvojila šest mandata.
Ni glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković ni njegov kolega iz SDP-a nisu se proslavili na ovim izborima. Jandroković je kao drugi na listi HDZ-a u I. izbornoj jedinici dobio 808 glasova birača, ali je ušao u Sabor jer je HDZ u toj izbornoj jedinici osvojio pet mandata. Rekorderi po broju osvojenih preferencijalnih glasova na ovim izborima predsjednici su SDP-a i HDZ-a Zoran Milanović i Andrej Plenković.
Oni su time samo potvrdili ulazak u Sabor jer su ionako bili prvi na listama u I. izbornoj jedinici. Milanović je tako dobio 42.265 preferencijalnih glasova, što je 54,5 posto svih glasova koje je dobila lista Narodne koalicije u toj izbornoj jedinici. Plenković je pak privukao 33.265 glasova birača, što je 53,38 posto svih glasova koje je dobio HDZ u zagrebačkoj izbornoj jedinici. No vrlo blizu svom stranačkom šefu po broju preferencijalnih glasova bio je umirovljeni general Damir Krstičević koji je bio prvi na listi HDZ-a u X. izbornoj jedinici.
Krstičević je dobio 32.573 preferencijalna glasa, odnosno 34,11 posto svih glasova koje je dobila ta lista. I SDP-ov adut u toj izbornoj jedinici, bivši ministar financija Boris Lalovac opravdao je prvo mjesto na listi Narodne koalicije jer je dobio 20.914 preferencijalnih glasova ili 34,88 posto.
Bivši SDP-ov ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić pak kao prvi na listi Narodne koalicije u III. izbornoj jedinici dobio je 20.904 glasa što ga svrstava u top pet kandidata s najvećim brojem preferencijalnih glasova.
Čelnik Mosta Božo Petrov, koji je na prošlim izborima zahvaljujući preferencijalnim glasovima ušao u Sabor sa 14. mjesta na listi, ove je godine bio prvi na listi Mosta u X. izbornoj jedinici, ali opet je dobio velik broj preferencijalnih glasova – 19.481 što je pak 53,43 posto od ukupnog broja glasova koje je dobila ta lista. Birači su preferencijalnim glasovima potvrdili ulazak u Sabor i Ranku Ostojiću, bivšem SDP-ovu ministru unutarnjih poslova koji je predvodio listu Narodne koalicije u IX. izbornoj jedinici.
Ostojić je dobio 19.449 preferencijalnih glasova. Podrškom birača mogu se pohvaliti i trenutačni ministar financija Zdravko Marić, koji je bio prvi na HDZ-ovoj listi u V. izbornoj jedinici.
On je osvojio 18.405 preferencijalnih glasova. HNS-ovka Anka Mrak-Taritaš pak može se pohvaliti da je od onih koji su zahvaljujući preferencijama birača ušli u Sabor dobila najveći broj glasova – 16.335. Najveći peh s preferencijalnim glasovima imao je Juro Martinović koji je bio prvi na listi Jedine opcije u VI. izbornoj jedinici. On je sa 1220 glasova prešao prag od 10 posto, no 14. na toj listi Ivan Pernar dobio je 1775 glasova, odnosno 15,66 posto i tako preoteo Martinoviću jedini mandat koji je ta lista dobila.
>> Plenković: Spremni smo sa Mostom ispisati novu stranicu suradnje, ali za to su potrebne dvije strane
I sada će takvi i slični pričati o moralu, karakteru a vrijede točno toliko koliko su dobili glasova. Bandic bu sad pal u depresiju i počeal bu raditi 458 dana u godini. Čudi me da je dobil i ta bijedna dva mjesta.