Đuro Njavro, kandidat HDZ-a u 2. izbornoj jedinici, vratio se je u politiku nakon svojedobnog povlačenja u znanstvene vode. Kaže da Hrvatskoj istječe vrijeme jeftinog svjetskog novca, te da bi nas propuštanje reformi pogodilo sljedećih godina triput jače. Predlaže stabilnu poreznu politiku, osnivanje Agrobanke od državnih HPB i Croatia banke, mjere za jačanje OPG-ova...
Sve stranke opet obećavaju zaokret u gospodarstva. Što je uistinu potrebno?
Ovih dana svjedoci smo najnovijih uvjeravanja kako u Hrvatskoj dolazi doba ekonomskog zaokreta. Vozač koji nas je godinama usmjeravao sada kroz medije obećava promjenu smjera i drukčiju vožnju. A u gospodarstvu nepripremljenom na promjene u kome oko polovice deficita proizlazi iz našeg novog odnosa s Europskom unijom posebice je važno znati kako. Hoćemo li dobiti nekoga tko se oslanja na dodatna zaduživanja, koja će najvjerojatnije biti sve skuplja, jer investitori neće preko noći vidjeti pozitivan zamah u ekonomskoj politici Hrvatske. Dodatna zaduživanja mogu pogoršati stanje u financijama. Nedovoljni prihodi i pretjerano trošenje bi mogli natjerati Europsku komisiju da intervenira svojim mehanizmima. Diktirali bi uvjete, možda uvjetovali tečaj euro-kuna, mogu tražili smanjenje plaća u javnom sektoru, smanjenje mirovina... Nije li bolje da sami dovedemo financije u red smanjenjem poreza, privlačenjem stranih ulaganja, preporodom ruralnog prostora, poticanjem izvrsnosti i reorganiziranjem državnog aparata - smanjenjem troškova?
Kakvu poreznu politiku zagovarate?
Moramo prije svega poslati poruku stabilnosti. Na žalost u posljednjih 10 godina porezni zakoni i podzakonski akti koji utječu na poslovanje poduzetnika i život građana mijenjali su se više od 200 puta. Zato sljedeća promjena treba biti pažljivo pripremeljena, cjelovita, kako više ne bismo imali česte promjene i različita tumačenja. Porezni okvir mora biti poznat i dugoročno nepromjenjiv. Pri tome porezi trebaju podržati ukupnu konkurentnost Hrvatske. Znači, u svemu, biti makar mrvicu povoljniji od drugih. Ali neće ni to pomoći ako i ne reorganiziramo javnu administraciju.
No kako provesti tu reorganizaciju s obzirom da za takvo što nikada nije bilo hrabrosti i prave volje?
Administracija može postati partner u stvaranju vrijednosti i narodnog bogatstva jedino ako birokrati prerastu u ulogu koju im namjenjuje naziv u anglosaksonskim zemljama: Sluge javnosti. O tome puno pričamo a malo i loše radimo: Nije dovoljno promjene samo zapisati u zakon nego ih se mora sustavno proraditi i prodiskutirati s onima kojih se tiču. A oni koji politiku zatim provode moraju u klupe i učiti od najboljih primjera. Ne trošiti svu energiju u potrazi za Pedrom u nefunkcionalnoj strukturi nego početi hvaliti i nagrađivati one koji pronalaze načine da se tih struktura oslobodimo. Našoj je birokraciji još uvijek strano da moramo početi bolje cijeniti i nagrađivati učinke rada.
Dugo predlažete da moramo imati Agrobanku koja bi bila na usluzi poljoprivredi?
Hrvatskoj treba specijalizirana banka koja bi uz sva potrebna opća bankarska znanja široku klijentelu dubinski poznaje agrarna tržišta, tehnologije i procese. Takva banka, prije svega usmjerena na OPG-ove, bila bi njihov bankar, savjetnik i partner. Jedina šansa da Hrvatska u kratkom vremenu dobije djelatnu a prijeko potrebnu agrarnu banku jest iskoristiti situaciju da su HPB i Croatia banka u državnom vlasništvu te ih objediniti i misijom usmjeriti ka kreditiranju OPG agrara. Projekt za to je već pripremljen i Hrvatska agrarna banka moze biti djelatna već za 6 do 12 mjeseci.
Kako bi natjerali domaće tvrtke da kupuju domaće proizvode ili sirovine, ako računica pokazuje da je jeftinije sirovine uvoziti?
U tržišnoj ekonomiji nitko nema pravo tjerati tvrtke i građane da kupuju skuplje i lošije proizvode, samo zato ako su domaći. Naprotiv, potrebno je osmisliti i provoditi politike koje ce pomoći domaćim proizvođačima da proizvode kvalitetno i jeftino. U poljoprivredi to znaci potrebno je znanjem, kreditom i organizacijom ojačati OPG-ove, kako bi njihova proizvodnja postala kvalitetna i cijenom prihvatljiva domaćoj prehrambenoj ndustriji. Poticati udruživanje i zadrugarstvo. Oslonac na domaće proizvođace pri tome pruža i sigurnost dobave pa olakšava i planiranje razvoja same industrije. Ako želimo OPG poljoprivredu po austrijskom i bavarskom uzoru, a njega držim primjerenim hrvatskom selu, tada treba razviti cijeli sustav institucija koje OPG proizvođaca čine održivim i konkurentnim. Tu mislim na politike okrupnjavanja parcela i posjeda, obrazovanje za potrebe OPG-ova, povezivanje i zadrugarstvo, zakonsko uređenje ugovora o nabavi i plaćanju s trgovcima i industrijom i trebamo Agrarnu banku.
Svojeveremno je prijedlog iz HDZ-a bio, da veću ulogu u tom konceptu ima i Podravka, što znači da bi država trebala u njoj sačuvati vlasnički udjel?
Ona bi svakako trebala imati izdvojeno mjesto u novoj agrarnoj politici. Hrvatska u prehrambenoj industriji ima cijeli niz vrijednih tvrtki i sve one bez obzira na vlasništvo mogu imati svoju važnu ulogu u razvoju sela i poljoprivrede. Pametna država svoj ciljeve postiže surađujući s privatnim sektorom. Ne vidim razloga zašto dio dionica npr. Podravke ne bi dospio i u ruke zadruga i OPG-ova, dobavljača sirovina.
Što bi mijenjali u obrazovanju? I je li još uvijek zagovarate model vaučerizacije?
Ako u pripremi mladih za izazove budućnosti mogu pomoći studentske proračunske potpore, tzv. vaučeri, tada sam za njih. Važno je da za vrijedne i odgovorne studente studiranje i nadalje ostaje besplatno, trošak plaća proračun, preko studentske potpore, vaučera. Naše obrazovanje mora biti konkurentno usporedivim europskim sustavima. Uz kvalitetna sveučilišta i programe Hrvatska ima veliku šansu privući studente iz Europe i svijeta. Primjerice Poljska, u kojoj danas studira 35000 stranih studenata, donijela je državni program s ciljem da taj broj povećaju na 140.000. Kvalitetna sveučilišta mogu dati veliki doprinos gospodarstvu regija i cijele Hrvatske. Tražit ću da se uz državne potpore stotinu izvrsnih kandidata pošalje na doktorske studije na dobra europska i američka sveučilišta i potom planski vrati i uključi u rad hrvatskih sveučilišta i javnih službi.
>> HDZ na Zagreb ide s najjačim adutima, na listi i dvije žene