Je li ovo posljednja biskupska poruka pred neke izbore u Hrvatskoj ili hrvatski episkopat neće odustati od slanja svojih posebnih pisama u predizborno vrijeme, pitanje je koje se otvorilo nakon stava biskupa dubrovačkog mons. Mate Uzinića, koji je rekao kako biskupi ako pišu poruku za izbore ne mogu ne spomenuti bitna načela o kojima vjernici trebaju voditi računa, a ona nisu ni lijeva ni desna te nadilaze politiku i politička nadmetanja, pa Crkva o njima ne može šutjeti. Međutim, iako biskupi govore načelno, u konkretnim prilikama ta načela, kaže biskup Uzinić, ipak mogu biti interpretirana kao lijeva ili desna, pa je to razlog zbog kojega on drži da više nije potrebno pisati poruke za izbore.
Usprkos tome, naši sugovornici iz crkvenog vrha misle da bi poruke i dalje trebalo slati pred izbore, ali ne kako bi se utjecalo na vjernike i njihove stavove, nego upravo kako bi se naglasila kršćanska načela i na taj način pridonijelo demokratizaciji društva.
– S obzirom na razinu političke kulture u Hrvatskoj, mislim da je potrebno da biskupi pišu svoje poruke pred izbore, jer treba odgajati vjernike za društveni angažman. Cilj poruka je da pozivaju na izlazak na izbore, a to će još dugo trebati ponavljati u hrvatskom društvu – rekao nam je glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić, dodajući kako biskupske poruke ne zauzimaju stajalište za ili protiv neke stranke, no mogu biti orijentir pri odlučivanju, ali ne mogu presudno utjecati na to kojoj stranci dati glas.
– Dobro je da se biskupi oglase porukama, a drugo je pitanje je li to baš potrebno. Otkako sam ja biskup, uvijek su se pred izbore slale poruke, koje su u pravilu općenite. Ne vidim u tome ništa loše, jer smo svi odgovorni za društvo i biskupi moraju upozoriti na kršćanske vrijednosti. Dužni smo to učiniti. I tu nema nikakve kolizije, jer brinuti se za zemaljska dobra i pitanja ne isključuje brigu za nebesko – rekao nam je sisački biskup mons. Vlado Košić, otvoreno govoreći da biskupi njima žele utjecati na aktualna zbivanja.
– Zašto bismo ih davali ako ne mislimo na njihov utjecaj, a pitanje je koliko doista utječu. Možda ne mnogo. Mi želimo da one imaju utjecaja, premda je upitno da li to ljudi čuju i žele li čuti. Još uvijek je na snazi stereotip iz komunističkih vremena da se Crkva nema što baviti javnim i društvenim pitanjima. A u Crkvi postoji čitav nauk o tome! Ljude treba uputiti ako vidimo bolje i više, podučiti ih i neke prosvijetliti, pa se stoga moramo javiti – kaže mons. Košić, a sličnog je stava i njegov novi kolega u episkopatu, gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić.
– Mišljenje biskupa može biti korisno, a ono se s druge strane i očekuje. Doduše, to se redovito u javnosti interpretira kao da sugeriramo za koga glasati, no to nije bitno, jer kad bi bilo koja stranka imala u svome programu nešto što se protivi kršćanskom moralu ili doktrini, mi bismo to morali reći. Druga je stvar hoće li nas poslušati ili neće. Također, često nas narod zna pitati što crkveno vodstvo misli o nekom pitanju i hoće li se oglasiti – kaže mons. Križić, objašnjavajući da te poruke nisu agresivne.
– Svatko tko ih pročita moći će o njima razmišljati, premda ogromna većina ljudi već ima svoj stav za koga glasati – rekao nam je gospićko-senjski biskup.
Mišljenje biskupa može biti korisno, a ono se s druge strane i očekuje.