Ovo što sada jedemo ministar zdravlja ne bi preporučio

Željko Kraljičak kandidat je HDSSB-a za ministra poljoprivrede. Doktor je poljoprivrednih znanosti i osječko-baranjski dožupan u drugom mandatu, a jedino je ime koje ta stranka još od prošle kampanje ističe za ministarske funkcije. Nije isključeno da će HDSSB pružiti ruku za postizbornu suradnju upravo opcijama koje bi mu bile spremne ustupiti mjesto ministra poljoprivrede.

Bolne točke poljoprivrede?

Iako nemamo dovoljno proizvoda za vlastitu potrošnju, hrvatski ih proizvođači ne mogu stvoriti i plasirati jer nisu konkurentni cijenama. Upitna je i tehnologija koju rabe, a najgore je što imamo loše propise, zakone, nemamo strategiju, Hrvatska ne zna što će sa svojim resursima.

Kvaliteta života na istoku zemlje počela je naglo padati kako se pogoršavalo stanje u poljoprivredi. Najveći su problemi vezani za sektor mesa i mlijeka, svake godine pada proizvodnja za pet posto, a raste uvoz. Govori se o navodnjavanju kao mjeri, a mi nismo počeli stvarati ni proizvodnju povrća, ni distributivne kanale, ni preradu. A dobro su organizirani – uvoznici.

Koja su tri prva poteza koje biste, kao ministar, povukli?

Osnažili bismo obiteljska poljoprivredna gospodarstva, prezadužena riješili otpisom dugova i reprogramom kredita te im omogućili da se zaduže i počnu proizvoditi s novim tehnologijama. Svakom aktivnom OPG-u jamčimo 15.000 eura de minimis potpora od županija, a s druge strane obveznih 50.000 eura iz programa mjera 4 ili 6, kao preduvjet da počnu nabavljati opremu i strojeve te graditi objekte za nove tehnologije proizvodnje, i to u roku od 90 dana.

Moramo ojačati OPG-e ako mislimo proizvoditi hranu i sačuvati ruralni prostor. Drugo, uređivanje tržišta preduvjet je za razvoj poljoprivrede. Moramo izračunati minimalnu cijenu koštanja nekog proizvoda.

Ako deset najboljih proizvođača mlijeka imaju trošak od tri kune u proizvodnji mlijeka, onda nitko u Hrvatskoj ne može prodavati mlijeko ispod te cijene. Redovito se mlijeko danas prodaje za dvije ili dvije i pol kune. Treće, izuzetno je bitna promjena modela potpora.

Kako biste regulirali potpore?

Za zaštitu leptira i ptica poticaj je 6500 kuna po hektaru, a za pšenicu ili kukuruz 1500 do 1600. Tri su puta veće potpore u zaštiti okoliša, nego u proizvodnji hrane. Takve razlike treba prekinuti. Iz programa ruralnog razvoja, područja s prirodnim ograničenjima imaju tri puta veće poticaje nego mladi OPG-i u Slavoniji, gdje se stvara hrana. Modele isplata potpora treba mijenjati u prvoj godini mandata jer se samo tako mogu ojačati stvarni proizvođači hrane, a ljubitelji okoliša, ptica, žaba neka to rade o svom trošku.

Je li nužno smanjivati poreze?

Porezna davanja, PDV, parafiskalne namete, koji su trošak u proizvodnji, treba jednostavno ukinuti ili toliko smanjiti da s njima reguliramo cijenu koštanja proizvoda. Ako smanjimo trošak proizvodnje kroz izdavanja za državu i potpomognemo proizvođača, tada ćemo u Hrvatskoj početi stvarati najjeftiniji ili konkurentan proizvod i jačati poziciju na tržištu. Samo tako možemo zaustaviti prekomjeran uvoz. Ono što mi sada jedemo nije hrana koju bi preporučio bilo koji ministar zdravlja. Ako je hrana bila deset mjeseci zamrznuta i došlo je do truljenja, pitanje je je li zdrava.

Kako vratiti mlade ljude u sela?

Moramo ih zainteresirati da postanu nositelji OPG-a, ali ih prvo prisiliti da uče i postanu dobri, kvalificirani farmeri. Koliko ljudi poznaje sustave navodnjavanja ili kvalitetu folije za plastenike? Ali, treba im dati i sve resurse – da kupe zemljište, potpore, osigurati im kupce.

Domaću hranu treba znatno jače plasirati u turizmu?

Promatrao sam ovoga ljeta kolone potrošača u trgovačkim centrima na obali, ali nisam vidio hrvatske proizvode na policama. Ako država dopusti cijenu mlijeka od dvije kune i svinjskog vrata od 16 kuna, ne šteti samo domaćim proizvođačima, nego i sebi.

Naš turizam ima ozbiljnu povlasticu, PDV od 13%, što znači da između 12 i 15 milijardi kuna godišnje uzmu vlasnici kreveta i restorana, a za takvu povlasticu nemaju nikakvu obvezu prema hrvatskom prehrambenom proizvodu. I na kraju, hrvatski su OPG-ovi financirali tunele i autoceste da bismo imali više gostiju na moru. Došlo je vrijeme da im se to vrati.

Biste li preselili sjedište ministarstva u Osijek?

Slavonija ima dosta praznih lokacija i pametnih ljudi koji bi mogli raditi za ministarstvo. Samo ako se agencije prebace u Slavoniju, donijet će joj to 2000 radnih mjesta, to je najmanje 4000 djece koja neće otići u Njemačku.

>> EK prepolovio potpore za viškove jabuka i mandarina iz Hrvatske