Péter Szijjártó: Držim palčeve za uspjeh HDZ-a na izborima

Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó (38) vrlo je opušten dok razgovaramo uoči Dubrovačkog foruma na kojem je sudjelovao. Ispod košulje naziru se šarene narukvice. “A ne, nemaju značenje, interna je to šala između mene i mog prijatelja, poznatog nogometnog trenera. Bilo kamo idemo, kupujemo jedan drugome te trakice”, smije se. Hrvatskoj je javnosti poznatiji u drugom raspoloženju – kad je lani, u jeku krize između Hrvatske i Mađarske, slao oštre poruke Zagrebu. Sada, godinu dana kasnije, atmosfera je između dviju država drukčija, no pred vratima su novi izbori. Hoće li tenzije opet eskalirati?

Prije godinu dana, kad su odnosi Mađarske i Hrvatske bili na najnižoj razini, izazvali ste buru kad ste se u Zagrebu sreli s Tomislavom Karamarkom, tadašnjim šefom HDZ-a, i mnogi su to protumačili kao neprimjeren potez.

Susreo sam se jer su Fidesz i HDZ sestrinske stranke. Ove godine nema za tim potrebe jer se s ministrima HDZ-a susrećem redovito.

Pred Hrvatskom su izbori. Hoćete li ponovno podržati HDZ?

Kao političar, držim palčeve za HDZ, no kao ministar, poštovat ću volju hrvatskih građana.

Je li onda lani bilo primjereno miješati se u hrvatske izbore?

Jesam li se miješao?

Rekli ste da vjerujete da se korak naprijed odnosima može dogoditi tek kad dođe nova vlada, očito aludirajući na HDZ.

Govorio sam o svom iskustvu. S HDZ-ovom vladom smo izvrsno surađivali, a s Milanovićevom je suradnja bila nemoguća. Razumijem da su bili izbori, ali njegove poruke bile su uvredljive. Našem su veleposlaniku na hodnicima hrvatskog MVP-a govorili: “Dajte, prenesite ministru da je to što Milanović govori za unutarnje prilike”. Ali neću to tolerirati.

Ako Narodna koalicija sastavi vladu, kako ćete surađivati s Milanovićem?

Ovisit će to prvenstveno o njemu. Nismo mi započeli s kritikama, i naravno da je i moj odgovor bio oštar. Tako će biti i dalje jer imam obvezu štititi državu.

S novom vladom su se tenzije očito smirile, no nije riješen apsolutno nijedan problem.

Politički se situacije ne mogu usporediti. Ali kad je riječ o sadržaju, nije ni bilo moguće išta napraviti i zbog kratkog mandata, a i zbog toga što su, koliko znam, HDZ i Most teško surađivali.

Dok je trajalo natezanje, sa Slovencima ste završili projekt rekonstrukcije pruge i, čini se, odabrali luku Kopar. Je li Rijeka potpuno ispala iz mađarskih planova?

Ne, nije. U Hrvatskoj se kasni s modernizacijom željezničke infrastrukture, a ni robni transport nije potpuno liberaliziran. Učini li se to, naravno da će se situacija promijeniti. Ali ne odlučuje Vlada koja će se luka koristiti, već to odlučuju privatne kompanije. Koristit će onu luku koja je jeftinija i lakše dostupna.

Energetska povezanost također nije riješena.

Ne razumijem što se toliko oteže s LNG-om, nije to političko nego racionalno pitanje. Bio sam na Krku 2014., pozvao me tadašnji zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović. Pokazao mi je neku livadu i rekao, evo ovdje će biti terminal. A nigdje ništa. Rekao sam mu: “Što je ovo, nemoj me zezati”. I u međuvremenu se ništa nije dogodilo. Hrvatska bi mogla biti jaki igrač u opskrbi energentima u Srednjoj Europi. Tu su i interkonektori – nadam se da će Hrvatska ispuniti bilateralne i EU obveze i otvoriti ventile za dvosmjerni tok plina prema Mađarskoj.

Kako komentirate to da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaključilo da kod Karamarka postoji sukob interesa zbog veze s lobistom MOL-a?

Za to do maloprije nisam ni znao.

Jeste li ikada s Karamarkom razgovarali o MOL-u i o arbitraži?

Ako postoji problem koji će duboko promijeniti budućnost Europe, onda građani moraju reći što misle

Prošle godine u središnjici HDZ-a razgovarali smo vrlo općenito kako unaprijediti odnose Hrvatske i Mađarske pa možda i spomenuli MOL, nisam siguran. Ali ako jesmo, bilo je to vrlo općenito.

Želite li nastaviti s arbitražom?

Ne vidim nijednu drugu mogućnost, nažalost. Najbolje i najinteligentnije bi bilo kad bismo se dogovorili, ali mislim da to nije moguće. Koliko znam, to je pitanje postalo predizborna tema i vidim da se političari natječu tko će poslati oštriju poruku o tome.

Je li itko iz Hrvatske pokazao zanimanje oko nuklearke Paks?

Koliko ja znam, nije.

Zanimljivo je da dok su odnosi bili na najnižoj razini, ekonomska suradnja bila je najbolja u povijesti.

Poslovni ljudi su racionalni i nije ih briga za neke tamo glupe izjave političara, brinu se za profit. Tako bismo se i mi morali ponašati. Imamo toliko zajedničkih interesa.

Kako je moguće da šef MOL-a Zsolt Hernádi, osoba koja je na Interpolovoj crvenoj listi, slobodno putuje Europom?

Ne znam.

Hoće li MOL zatvoriti sisačku rafineriju?

Ne znam ni to.

Rekli ste da “nikada nikome nećete dopustiti da blokira Srbiju”.

Da, na skupu Srpske napredne stranke, koja je sestrinska stranka Fidesza. Naš je stav da što je više zemalja integrirano u EU, to će regija biti stabilnija. Kako smo aktivno pomagali Hrvatskoj, tako ćemo i Srbiji. Kad kažem da želim da se Srbija što prije integrira i uđe u EU, ne govorim to iz hrvatskog konteksta i nemam na umu Hrvatsku.

Kako gledate na hibridnu jurisdikciju Srbije? Prema podacima veteranskih udruga, u ratu su se na hrvatskoj strani borila najmanje 33 Mađara. Biste li dopustili da Srbija sudi nekome od njih za ratni zločin?

Ne mogu komentirati, ne bi bilo prikladno. Što je manje tenzija između vas, to bolje i za nas. Stoga, molim vas, riješite taj problem.

Mađarska je od 2013. izdala 3649 dozvola za boravak stranim građanima, ponajviše iz Kine, Rusije i država Zaljeva, koji su kupili državne obveznice u vrijednosti od 250 tisuća eura. To je tri puta više od migranata koje biste trebali primiti kvotama. Po čemu se ti ljudi razlikuju od migranata, osim što imaju novac?

Ti ljudi nisu napali našu policiju, nisu ilegalno prelazili granicu, nisu zauzeli javne površine, nisu kršili zakone. Bijeg od rata jest osnovno ljudsko pravo, ali odabir zemlje u kojoj ćete živjeti to nije. Zato je sistem kvota koje traži EU neprovediv i suprotan zdravom razumu. U redu, poslat će po tisuću migranata u Slovačku, Mađarsku, Češku, a oni će sljedeći dan otići u Njemačku. Što ćemo onda?

Pretpostavimo da će ishod referenduma o kvotama ići u smjeru odbijanja. Nadate li se da će to onda promijeniti politiku EU?

Ako postoji problem koji će duboko promijeniti budućnost Europe, onda građani moraju reći što misle.

Koje je rješenje krize?

Prvo, zaštititi sebe. Ozbiljno shvatiti što znači čuvati granice.

Je li vam žica u tome pomogla?

Kad imate toliku masu ljudi, ne možete ništa osim postaviti infrastrukturu. Kad je započelo s migrantima, pitali smo u Bruxellesu je li migrantska kriza izvanredna situacija koja mijenja schengenska pravila. Rekli su nam: Ne, nije. Morate štititi granicu.

Zbog toga ste u EU od nekih bili obilježeni kao enfant terrible.

Pogledajte trenutačne diskusije, sve idu u tom smjeru da smo bili u pravu.

Mađarska odbija kvote, Britanija izlazi iz EU. Kakva nam to Unija ostaje?

Nadam se da će institucije EU shvatiti da trebamo jaku Uniju, ali da se ona ne može temeljiti na slabim nacionalnim državama. Trebamo jaku integraciju, ali i jake države članice.

U nekim državama vidljiv je strah od Rusije. Vi ga ne dijelite?

Rekao bih prije da na Rusiju gledaju kao na vrstu egzistencijalne prijetnje i zbog povijesti ili zemljopisa. Mi se ne osjećamo ugroženima, ali poštujem osjećaje drugih... Da bismo ojačali Europu potreban nam je uravnotežen i pragmatičan odnos s Rusijom. I nikako ne prihvaćam pristup po kojem, ako ste velika država, onda smijete razgovarati s Rusijom, a ako ste manja, onda vas stigmatiziraju kao razaratelja EU.

>> Mađarski eurozastupnik izazvao kontroverze: 'Svinjske glave na ogradi zaustavit će migrante'