Javnost je iznad istražne tajne

Umjesto zakona o zabranama objavljivanja detalja o istragama, koje neke vlade žele uvesti kako bi zaštitile političare, trebalo bi ukinuti istražnu tajnu. Uostalom, i Europska unija navodi kako je važnije pravo na informiranje od prava na tajnost istrage, pa i od prava na privatnost. Nacrt zakona vlade desnog centra premijera Silvija Berlusconija kojim se namjeravalo ograničiti telefonsko prisluškivanje osumnjičenih u nekoj istrazi te zabraniti objavljivanje transkripata tih prisluškivanja nazvan je “zakon začepi usta”, a unutar njega je i članak nazvan “članak ubij blogere”.

Protiv toga nacrta zakona, o kojem se raspravljalo u parlamentarnom odboru za ustavna pitanja, održani su prosvjedi. Predsjednica odbora Giulia Bongiorno, koja je bila u stranci vladine većine, dala je ostavku, jer se ne slaže s nacrtom zakona koji je vlada predložila. Na koncu, vlada ipak neće sada zatražiti glasovanje o tom nacrtu zakona, jer se pribojava novog negativnog rezultata. Sličan je zakon već predložila prošle godine, ali je bio proglašen neustavnim. Nacrt zakona je trebao uvesti restrikcije za istražne suce u provođenju prisluškivanja.

Također, trebalo je zabraniti objavljivanje transkripata prisluškivanih osoba, odnosno trebalo je dopustiti objavljivanje samo sažetka transkripta, a novinari koji bi prekršili taj zakon mogli bi biti kažnjeni s deset do 100 tisuća eura. Tužitelji koji bi novinarima davali informacije o prisluškivanjima i istragama trebali bi biti smijenjeni. Jedan članak nacrta toga zakona predviđao je i blogerima kazne do 12 tisuća eura, ako u roku od 48 sati ne budu mogli dokazati kao istinito ono što su objavili. No, sada je taj nacrt zakona stavljen u ladice.

Da je kojim slučajem takav zakon na snazi, onda javnost ne bi doznala o mnogo detalja iz istraga koje se vode protiv Berlusconija. Sličan je zakon donijela Berlusconijeva vlada, ali ga je Vrhovni sud prošle godine proglasio neustavnim pozivajući se na ustavne članke prema kojima je narod suveren, a suverenost se može izvršavati jedino uz potpuno i korektno informiranje.

“Skrivati narodu dijelove istrage znači braniti mu mogućnost da ispravno sudi svojim političkim predstavnicima”, stoji u obrazloženju talijanskog Vrhovnog suda. U 101. članku Ustava stoji kako se “pravda provodi u ime naroda”, a što znači kako javnost mora biti o svemu informirana kako bi mogla suditi.

Europski je sud u Strasbourgu 2007. utvrdio kako mediji imaju pravo objavljivati informacije o istrazi kada je još u tijeku jer javnost ima pravo doznati sve. To pravo građana je uvijek iznad prava na tajnost istrage.

Sudac američkog Vrhovnog suda Hugo La Fayette Black (1886.-1971.) kazao je kako mediji trebaju služiti onima kojima se upravlja, a ne upraviteljima, vladama. “Vladama je oduzeto pravo cenzuriranja medija kako bi mediji zauvijek imali slobodu cenzuriranja vlada”, kazao je Hugo Black.