Je li Amerika zrela za Obamu?

Čini se da je ipak došao kraj. Dvoboj dvaju giganata Demokratske stranke, Hilary Clinton i Baracka Obame riješen je u korist mladog Afroamerikanca, premda nekadašnja prva dama Amerike to još ne želi priznati. Štoviše, izrazila je čvrstu želju da se i dalje bori za Bijelu kuću, te čak sljedećih tjedana namjerava zatražiti naklonost birača u Zapadnoj Virginiji, u Kentuckyju i Oregonu, premda prema ispitivanjima javnog mnijenja newyorška senatorica tamo nema nikakvih izgleda za uspjeh.

Sada se sve još samo svodi na slabljenje suparnika Obame, na trošenje novca, premda gospođa Clinton ima višemilijunske dugove. Sve će to slabiti demokrate i povećavati prednost republikanskoga kandidata Johna McCaina na sudbonosnim izborima u studenom ove godine.

Međutim, sada je već sigurno da newyorški senatorica više ne može zaustaviti svog rivala i da će se demokratski kandidat na američkim predsjedničkim izborima najvjerojatnije zvati Barack Obama. Je li američko društvo danas dovoljno zrelo da prihvati Afroamerikanca na čelu države? Barack Obama sasvim sigurno podsjeća Amerikance na rasizam, na taj istočni grijeh američkog društva.

Naravno, predsjednički kandidati u pravilu izbjegavaju govoriti o rasnim problemima. Amerikanci danas o rasizmu vole govoriti kao o nekakvom prašnjavom, muzejskom uzorku, a to je krivo. Barack Obama je nedavno u svojem programatskom obraćanju biračima u Philadelphiji, udaljen samo nekoliko koraka od povijesnog zvona neovisnosti, prvi put otvoreno progovorio o rasnim problemima, o srdžbi i zatomljenoj mržnji na obje strane, pa neki mladog Obamu već uspoređuju s Martinom Lutherom Kingom i Johnom F. Kennedyjem. Čak je i desničarska tv postaja Fox-News izrazito pohvalila taj Barackov nastup u Philadelphiji.

S druge strane, Obami je podosta vremena trebalo da se udalji od svog dugogodišnjeg mentora, afroameričkog pastora Jeremiaha Wrighta, i njegovih ekstremnih, borbenih stajališta. Međutim, ozbiljni listovi poput New York Timesa i Guardiana podsjećaju da su zavjereničke teorije Obamina pastora Wrighta i te kako raširene među crnim stanovništvom.

Mnogi, primjerice, još uvijek smatraju da je virus AIDS-a među afroameričko stanovništvo “ubacila” američka vlada da “smanji” broj crnaca. Nema sumnje da u misaonim postavkama Baracka Obame ima i postavki Jeremiaha Wrighta, ali ima i te kako elemenata afroameričke teologije oslobođenja. Ali Barack ih je preradio i osmislio, učinivši ih prihvatljivima u socijalnom i u duhovnom smislu i za bijelo i za crno stanovništvo. Pitanje je samo, je li i do koje mjere Amerika danas zrela za Obamu?