Jedan zaposleni Hrvat hrani trojicu bez posla

Hrvatska se ni u proteklom desetogodišnjem razdoblju solidnog rasta nije uspjela približiti prihvatljivoj razini zaposlenosti, te u novu krizu ulazi sa začelja europske rang-liste i po broju nezaposlenih i po udjelu aktivnog stanovništva u radnoj populaciji.

Stopa nezaposlenosti

Broj nezaposlenih u RH

Još dublja recesija
Približno 1,5 milijun zaposlenih hrani preostala tri neaktivna člana, odnosno omjer je 1:3. Potkraj 2008. godine stopa zaposlenosti bila je samo 44 posto, nezaposlenost se i prema fleksibilnoj statističkoj metodologiji vraća iznad 10 posto, a broj umirovljenika povećao se u godinu dana za 20 tisuća. Masovni gubitak radnih mjesta i povećanje radno ovisnog stanovništva dugoročno vodi u još dublju stagnaciju i recesiju.

– Masovan gubitak radnih mjesta odgodit će oporavak cijele srednje i istočne Europe – zaključuje i Svjetska banka u svojim najnovijim procjenama zbivanja.

I dok neki u američkim i zapadnim trendovima vide svjetlo na kraju tunela, domaći ekonomski anlitičari upozoravaju da će kriza će proći, no Hrvatska neće imati na temelju čega ostvarivati veći gospodarski rast. Naime, zbog nemogućnosti financiranja privatni je sektor sve je slabiji, mali i srednji jedva opstaju, zatvaraju se pogoni, obrti... i sve je više otpuštenih radnika.

Ono što je posebno opasno u takvoj situaciji jest da generacije otpuštenih odu zauvijek iz radne snage, upozorava Zdeslav Šantić, analitičar RBA.

– Čak i kad bi Hrvatska imala sve zaposlene kapacite, manje od jednog čovjeka radilo bi za dvojicu. U krizi, bez posla uglavnom ostaju radnici u radno intenzivnim djelatnostima, poput drvne, tekstilne, prehrambene industrije. A s obzirom na strukturu i obrazovanost, bojim se da se oni i nakon prolaska krize neće vratiti u aktivni rad, nego će odabrati umirovljenje. To znači da se konkurentnost smanjuje, a taj čimbenik ugrožava fiskalnu stabilnost, čak generira i određene inflatorne pritiske te smanjuje potencijalni rast BDP-a.

Začarani krug
– Riječ je o začaranom krugu, sve je manje radnika koji moraju raditi za sve više ljudi. Bez agresivne politike zapošljavanja i prekvalifikacije, radna će snaga imati ograničavajući učinak za ekonomiju u dugoročnom razdoblju. A bez vješte i aktivne radne snage nema ni investicija, posebice stranih – upozorava Šantić.

Usto, ulazak u EU povećat će migracije kvaltitenih kadrova i pogoršati situaciju na tržištu rada, pa je stoga reforma nužna. Ove godine očekuje se gubitak najmanje 50 tisuća radnih mjesta, a taj pritisak prenijet će se i na mirovinski sustav. U prva tri mjeseca ove godine u mirovinu je otišlo 14,6 tisuća radnika, što je pet tisuća radnika manje nego prošle godine. Iz podatka da su muškarci ove godine odlazili u starosnu mirovinu u prosjeku sa 66 a žene sa 62 godine, zaključuje se da radnici nastoje ostati u radnom odnosu i nakon što steknu uvjete za starosnu mirovinu.

Prosječna mirovina 14,6 tisuća osoba koje su u pravom tromjesečju ove godine prvi put ostvarile pravo na mirovinu iznosi samo 1712 kuna, što je niže od svih radničkih minimalaca.