Jesu li promjenjive kamate protuustavne?

U Austriji je 58 posto svih stambenih kredita odobreno uz fiksne kamatne stope, u Njemačkoj 88 posto, u Danskoj 90 posto, u Francuskoj još i više – 94 posto. Kod nas su krediti s fiksnim kamatnim stopama iznimka, imaju ih samo stambene štedionice, a tek se rijetke banke posluže fiksnim kamatama kao mamcem za klijente.

Samo PBZ fiksne
Trenutačno jedino Privredna banka Zagreb nudi akcijske fiksne kamate, ali samo na period od 12 ili 24 mjeseca. Nakon toga i oni mogu povećati kamatnu stopu, kao što to uostalom mjesecima čine sve banke u Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka navodi da 70 posto svih kredita stanovništvu ima klauzulu promjenjivosti kamatnih stopa već nakon mjesec dana, još 20 posto u razdoblju do godine dana, a tek svaki deseti kredit ima fiksnu kamatnu stopu.

Banke su tako višestruko zaštićene putem valutne klauzule koju ima dvije trećine svih kredita, promjenjivih kamatnih stopa, jamaca, a sad u ponudu uvode i police osiguranja za slučaj otkaza ili bolovanja.

– Šteta je što u proteklih pet godina ekonomska politika i monetarna vlast nisu prepoznale važnost fiksne kamatne stope. Sad je to puno teže učiniti – komentira mr. Mirko Tepuš, autor niza studija o stambenom financiranju koje je objavio dok je bio zaposlen kao analitičar u HNB-u. Mr. Tepuš navodi da nije problem samo u bankama nego i u izvorima financiranja, ali i motivaciji. – Jedno vrijeme bilo je kredita s fiksnim kamatama u ponudi, i sam sam uzeo takav, ali budući da takvi krediti nisu tretirani kao manje rizični, ni komercijalne banke nisu imale motivaciju da ih nude – navodi mr. Tepuš.

Zapadna praksa
Zapadne banke, kaže, imaju obje varijante u ponudi, u pravilu su fiksni krediti do 2 postotna poena skuplji od kredita s promjenjivim kamatama, ali građani ih uzimaju jer su na taj način dugoročno sigurniji. K tome, u Danskoj nitko osim članova kućanstva ne može jamčiti za tuđe financijske obveze, a kod nas niz ljudi otplaćuje tuđe kredite i nitko ne pokazuje interes da im pomogne.

No, čak i kada su kamate promjenjive, zapadne banke ih najčešće vežu uz euribor, kamatnu stopu na europskom međubankarskom tržištu, tako da kamate prate cijenu novca na tržištu. Kod nas uprave banaka odlučuju o visini kamata, a čak i kad ih vežu uz euribor, u ugovor unose odredbu o pravu da mijenjaju iznos vlastite marže.

Dosad je jedino konkurencija među bankama bila kakva-takva zaštita od divljanja kamata, ali kako rastu kamate, rastu pritisci na vlast da nešto učini. Jesu li hrvatski ugovori o promjenjivoj kamati u kojima nema čvrsto određenih kriterija prema kojima će se mijenjati visina kamate u skladu s hrvatskim Ustavom, pitanje je oko kojega bi se zacijelo lomila koplja i na Ustavnom sudu u slučaju tužbi.