Josipovićev privatluk

Međunarodni trgovački sporazum o zabrani krivotvorenja, ACTA, izveo je na ulice europskih gradova desetke tisuća prosvjednika, a u Hrvatskoj je taj isti prosvjed doživio fijasko, kao i mnogi drugi dosadašnji. A ACTA je vrlo kompleksna priča. Pokrenuta je još 2006., u listopadu prošle godine potpisana od prvih država, a u siječnju ove godine potpis su stavili EU i 22 zemlje članice.

O njemu je svoj stav brzo zauzeo šef države Ivo Josipović kad ga je u petak popodne objavio na svojoj Facebook stranici: "Intelektualno vlasništvo potrebno je štititi kako bismo znanstvenicima, umjetnicima, izumiteljima i drugim kreativcima osigurali egzistenciju i prostor za rad. Internet mora ostati slobodna platforma za komunikaciju, daljnji razvoj kreativnosti, ekonomije, društva, demokracije i razmjenu mišljenja. Piratstvo, a osobito ono u komercijalne svrhe, potrebno je onemogućiti. Tako štitimo kreativnost i potičemo razvoj gospodarstva."

I izazvao je veliki bijes i gnjev. Pa mu je jedan od pratitelja njegove stranice jasno odgovorio: "Predsjedniče, slažem se u potpunosti s Vama da nije ljudsko pravo krasti tuđe autorsko djelo! Međutim, iznenađuje me što ste iskoristili upravo ovaj argument da biste podržali ACTA-u, jer se njome koriste svi oni koji ne žele iskrenu raspravu o ovoj problematici.

Žalostan sam što ste baš Vi uzeli sebi za zadatak da ovakvim izjavama zbunite i pacificirate prosječnog građanina, jer ste upravo Vi o ovoj problematici detaljno informirani, pa mi se nameće zaključak da ste ovom izjavom oportunistički izdali građane ove zemlje koji su Vas izabrali na izborima i svoju predsjedničku funkciju usko podredili vašim privatnim interesima i interesima vaših kolega iz Društva skladatelja, a sve to a da niste razmotrili sve moguće konzekvence ovakvih zakonskih akata. Molim Vas da još jednom razmotrite ovaj problem i da se o njemu još jednom očitujete, ali kao predsjednik RH koji zastupa interese svojih građana, a ne predsjednik Društva skladatelja."

Dovoljno je Josipovića povezati sa ZAMP-om pa se pitati gdje je granica njegovog privatnog interesa i interesa hrvatskih građana koje bi on trebao zastupati? Naš predsjednik očito razmišlja jednostrano. Jer mnogobrojni su prigovori da ACTA pokušava uvesti nadzor, povredu privatnosti i kontrolu građana. Govori li tome u prilog i najnovija odluka Njemačke da odgodi svoj potpis na taj sporazum? Sve se svodi na sprečavanje piratstva na internetu. Ali problem s ACTA-om puno je složeniji. Kako kažu kritičari, u pitanju je dalekosežan sporazum čiji je cilj usklađivanje međunarodnih standarda zaštite autorskih prava u glazbenoj, filmskoj, farmaceutskoj, modnoj i nizu drugih industrija, koje su često žrtve krađe intelektualnog vlasništva.

Primjerice, prema ACTA-i, pružatelji internetske usluge morat će nadgledati sve aktivnosti svojih korisnika kako bi pronašli moguća kršenja autorskih prava. Vlasnici zaštitnih znakova te represivni aparat pojedine države dobili bi velike ovlasti... Protivnici ACTA-e smatraju kako će sporazum omogućiti blokiranje sadržaja na internetu, bez obzira na to je li piratski ili nije, čime će ugroziti temeljne ljudske slobode i prava.

Ako je pak riječ o plaćanju naknade za nečija autorska prava, zašto onda svi mi već neko vrijeme izdvajamo u tu svrhu iz cijene svakog hardvera ili CD-a, DVD-a, i to bez obzira skidali sadržaj s interneta ili ne? Od svega toga autori često imaju najmanje koristi, a najveće diskografske kuće i producenti, odnosno industrija. Zašto se, recimo, više ne poradi na rastu standarda, što bi i Josipoviću trebao biti cilj, pa da ljudi mogu više kupovati, a možda manje besplatno skidati?

Josipović je promašio. Baš kao kad je šutio na Mesića dok je ovaj zastupao Gadafija. A onda ga napao da je naštetio hrvatskim interesima, ali tek kad su se obojica posvadili oko novca. Predsjedniče, jeste li zaboravili na toliko razvikanu predizbornu novu pravednost?