Danas je fašnik, najljepši je dan...”
– tako smo nekada zamaskirani hodali od vrata do vrata ne
bismo li zaslužili slatku nagradu. Iako je ta tradicija sve rjeđa,
danas hrvatska fašnička slavlja i zabave pod maskama imaju
zasluženo mjesto među europskim karnevalima.
Fašnik, karneval ili mesopust narodno je slavlje kojim se
obilježava skori kraj zime i početak proljetnih dana, a ti se nazivi
vezuju uz različite hrvatske regije. Među najstarijim i najpoznatijim
pokladnim svečanostima u Hrvatskoj jesu Samoborski fašnik i
Riječki karneval.
Zabave u Hrvatskoj
Riječki je karneval odavno prerastao hrvatske okvire te je od 1995.
godine punopravni član Europske udruge karnevalskih gradova. Značaj
ovog događanja očituje se i u tome da su karnevalska zbivanja stvorila
nepisano peto godišnje doba – doba ludovanja i
opuštanja.
Šarene maske, vesele povorke i zabava kulminiraju
Međunarodnom karnevalskom povorkom kroz centar Rijeke 22. veljače.
Karneval u Opatiji ove godine obilježit će Dječji karnevalski korzo,
popularna Balinjerada i Međunarodna jedriličarska regata.
Samoborska manifestacija započela je dvadesetih godina 19. stoljeća,
kada se na gradskim ulicama održavalo fašničko veselje i
ples pod maskama. Vrhunac ovogodišnjeg karnevala jest 24.
veljače, kada se spaljuje Princ Fašnik, krpeni lutak, krivac
za sve nevolje tijekom godine.
Danas je Samoborski fašnik zaštitni znak grada, a
održava se 183. put!
Europski karnevali
Nemoguće je govoriti o karnevalima, a ne spomenuti europsku
prijestolnicu karnevala – Veneciju. Kao i nekad, glazba i
ples oživit će ulice Venecije, a kostimirani balovi i večernje zabave
više nisu rezervirani samo za plemstvo nego su sada otvoreni
i novoj klijenteli koja si to može ili želi priuštiti. Stara
pravila ručne izrade maski i danas su na cijeni pa će oni koji uistinu
žive ovaj karneval izdvojiti i nekoliko stotina eura za unikatnu masku.
Ovogodišnji karneval održava se od 13. do 24. veljače.
Uz bok venecijanskog karnevala danas svrstavamo i karneval u Nici, čija
tradicija seže još u 14. stoljeće. Veseli karnevalski ugođaj
svoj vrhunac doživljava uz paradu cvijeća na slavnom
šetalištu Promenade des Anglasis i večernju
paradu svjetla koju prate ogromne figure, bezbrojne maske i
maštoviti cvijetni aranžmani.
Jeste li znali?
Paljenje Pusta (Fašnika) ili krijesa tradicionalan je običaj kojim se obilježava kraj karnevalskih ludovanja i povratak svakodnevici. Krpeni lutak koji simbolizira Pusta pali se na lomači, a s njim u pepelu nestaju i svi grijesi i nestašluci počinjeni za trajanja karnevala. Mesopusni običaji vuku korijene iz davnina, a pretpostavlja se da su “grde maske” glasnim veseljem rastjerivale zle sile i prizivale proljeće.
Karnevali
Nekad davno ljudi su maskiranjem pokušavali dozvati bogove i udobrovoljiti ih, štiteći se tako od nesreća i nepogoda. Riječ “carneval” prema nekima podrijetlo vuče od latinskog izraza carrum novalis, kojim su Rimljani svečano otvarali svoja slavlja. Prema drugima, riječ je o latinskom pozdravu “Carne vale!” ili “Zbogom mesu!”