Papa Benedikt XVI. drži kako je politika “oblik milosrđa”. Crkva je oduvijek cijenila službu politike. Političke stran(k)e ne smiju se međusobno delegitimizirati (jedna drugoj oduzimati legitimno pravo postojanja). To su osnovne misli iz propovijedi koju je predsjednik Talijanske biskupske konferencije (CEI) kardinal Angelo Bagnasco izrekao na predbožićnoj misi za parlamentarce u crkvi Santa Maria sopra Minerva u Rimu (20. prosinca). To je bilo prvi put da je predsjednik CEI-a predvodio misu za političare, koja se inače održava uvijek uoči Božića i Uskrsa.
Talijanski političari ne odlaze na božićne mise ili polnoćke, pa čak ni na misu koju na Badnju večer u bazilici sv. Petra predvodi papa (toj misi prisustvuje diplomatski zbor akreditiran pri Svetoj Stolici). Političari, zapravo, ne bi trebali biti glavnim glumcima na misnim svečanostima. Lijepo je kada šef neke države, pa bio on i agnostik, pokazuje veliku pažnju i štovanje prema vjernicima, ali prisutnost državnih čelnika na misama, koje predvode čelnici lokalnih crkava tijekom najznačajnijih datuma za katolike, pokazuje više njihovu želju za protagonizmom negoli njihovu bliskost s vjernicima. Političari bi se posebno trebali suzdržati od komentara nakon takvih misnih slavlja.
Mise za talijanske političare nisu praćene u medijima, a ni oni ne daju nikakve izjave nakon izlaska iz crkve. Kardinal Bagnasco je sada izjavio kako će ubuduće predsjednik CEI-a predvoditi predbožićne i preduskrsne mise za parlamentarce. Do sada je takva misna slavlja predvodio uglavnom kapelan parlamenta.
Na ovogodišnjoj misi u crkvi sv. Marije iznad Minerve nije bio prisutan najviši politički vrh i vjerojatno će tako biti i ubuduće. Bagnasca su, sjedeći u prvim redovima, slušali ministri u sadašnjoj vladi, inače vrlo bliski Vatikanu, Andrea Riccardi i Piero Gnudi, zatim ministri iz prethodne vlade Maurizio Sacconi, Raffaele Fitto, Angelino Alfano (sada je tajnikom Berlusconijeve stranke), Gianni Letta, čelnik Unije demokratskog centra Pier Ferdinando Casini, predsjednica Demokratske stranke Rosy Bindi i drugi.
U demokraciji pojedine strane nude svoju viziju i svoj prilog u služenju općem dobru, ali službenici politike ne smiju jedni drugima negirati pravo na iznošenje vlastitih stajališta. Takva sučeljavanja su sterilna, ne stvaraju plodove, a pri tome gubitnici su ljudi. Odgovorni u javnosti moraju uvijek imati na umu da trebaju raditi za dobro svih, a ne za dobro pojedinaca. Političke stran(k)e moraju “uočiti i ostvariti ono što je dobro za zajednicu i izbjeći upadanja u iskušenje da svaka (strana) bude zasebna, svrhom samoj sebi”, upozorio je Bagnasco.
“Zajedničko dobro nije zbir individualnih dobara, već (prema socijalnoj doktrini Crkve) skup uvjeta u kojem pojedinci, skupine i cijelo društvo mogu na najbolji način ostvariti vlastiti poseban poziv”, kazao je Bagnasco u svojoj propovijedi parlamentarcima.
Za političare vjernike se, dakle, održava posebna misa. Sadržaj propovijedi se tom prilikom odnosi uglavnom na ono što bi oni trebali činiti za opće dobro, a što ne čine. Upozorava ih se kako moral i etika moraju biti vodiljama u njihovu privatnom i javnom životu. Dakako, i talijanska Crkva pokazala je svoj neslavni politički pragmatizam dok je podržavala Silvija Berlusconija za čije se ponašanje ne može kazati da je moralno, a još manje etičko. Podupirala je Berlusconija samo zato što je imao puna usta antikomunizma i zakonima je punio crkvene blagajne, posebno kada je bila riječ o podržavanju crkvenih obrazovnih ustanova.
Na koncu je Crkva okrenula leđa Berlusconiju, nakon čega je, svakako, njezina propovijed političarima vjerodostojnija. Crkva treba govoriti o politici i društvu, jer je njegovim sastavnim dijelom. Ali političari koji koriste mise za vlastitu promidžbu, ne bi trebali onda spočitavati Crkvi njezino miješanje u politiku.
držim da je apsolutno deplasirano i neukusno da NEVJERNICI prisustvuju svetoj misi. ona je namjenjena vjernicima i onima koji tamo ispovjedaju i utvrđuju svoju vjeru i zajedništvo s bogom i svetom crkvom. i to je to!