Iako se Europska unija izvlači iz recesije, prosječna nezaposlenost na razini eurozone dosegnula je u veljači, posljednjemu statistički posve obrađenome mjesecu, 10 posto.
– Stopa rasta bruto domaćega proizvoda u EU nije dovoljno visoka da stvara nova radna mjesta i očuva naš društveni model. Moramo djelovati zajedno da se suočimo s tim izazovom – upozorio je predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy.
Ipak su na ožujskome sastanku šefovi država ili vlada EU 27 načelno prihvatili novu “strategiju za pametan, održiv i uključiv rast” Europe 2020, kojoj je cilj gospodarski rast dostatan za održanje europskoga društvenoga modela, ali koja uključuje i očuvanje okoliša; do lipanjskoga bi summita svaka zemlja trebala ciljeve koje Europe 2020 postavlja pretočiti u podrobne nacionalne programe djelovanja. Pet je glavnih ciljeva koje treba postići do 2020. godine: povećati prosječnu stopu zaposlenosti europskoga stanovništva u dobi od 20 do 64 godine sa sadašnjih 63 na 75%; povećati ulaganja u istraživanja i razvoj na tri posto bruto domaćega proizvoda EU; smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova najmanje 20%, a najmanje 20% energetskih potreba zadovoljavati iz obnovljivih izvora; smanjiti postotak onih koji prerano prekidaju školovanje sa 15 na 10%, a na 40% povećati broj mladih s fakultetskom diplomom; za četvrtinu, s 80 na 60 milijuna, smanjiti broj Europljana koji žive ispod granice siromaštva.
O prvim se trima ciljevima na ožujskome summitu EU postigla puna suglasnost, a ostvarilo bi ih se poticanjem inovativnosti, širenjem brzoga širokopojasnoga interneta do u zadnji zaselak i razvijanjem novih na njemu temeljenih usluga te učinkovitim korištenjem izvora; o preostalim dvama suglasnost je tek načelna, ponajviše zbog protivljenja Njemačke. Naime, savezna kancelarka Angel Merkel upozorila je da su školstvo i mjere društvene politike, uključujući borbu protiv siromaštva, u Njemačkoj u mjerodavnosti saveznih zemalja, pa im, u skladu s europskim načelom subsidijarnosti, ni savezna vlada u Berlinu ni EU ne mogu nametati ciljeve. I bruxelleski think tank Središte za europsku politiku (EPC) dvoji može li se s europske razine nadzirati ostvarivanje ikojega od ciljeva kad su sredstva za to u rukama nacionalnih vlada. Da Europe 2020 uspije, do lipanjskoga summita zemlje članice trebale bi pronaći rješenje koje bi omogućilo usklađivanje gospodarskih politika i zajedničko gospodarsko upravljanje, slažu se i u EK-u i u EPC-u. Francuzi će, međutim, ponovno uprti prst u Njemačku, koja je smanjila plaće i domaću potrošnju, pa je ostvarila velik višak u razmjeni s ostalim zemljama članicama, ugrozivši njihovu sposobnost za rast. A Merkel se za sada ne čini voljna popustiti, iako prof. Gustav Horn iz düsseldorfskoga Zavoda za makroekonomiju i gospodarska istraživanja (IMK) tvrdi da je usredotočenost na izvoz stvorila u Njemačkoj 400.000 radnih mjesta, dok ih je slabija domaća potražnja ugasila milijun, pa je konačan ishod Merkeličine politike 600.000 radnih mjesta manje.
Hrvatska će u EU ući 2012. godine, pa će i naša zemlja imati obvezu ostvarivati ciljeve Europe 2020. U posljednjemu spisu u kojemu se EU bavi i hrvatskom gospodarskom politikom, zajedničkome stajalištu zemalja članica za prošloga mjeseca održan šesti godišnji sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i Hrvatske, ističe se, međutim, da joj manjka ikakav srednjoročni razmjer. A kad se, dodao bih, i pojavi - ne vladinom zaslugom - neki projekt koji bi mogao pokrenuti hrvatsko gospodarstvo upravo u smjeru u kojemu Europe 2020 nalaže, poput vrlo obećavajućega električnoga automobila, vlada ga, zadubljena u promatranje proračunske rupe, ne zna prepoznati.
Ma ne brinem mene kako cemo mi u Evropu, mene brine kako ce mo mi palcati dnvenu clanarinu, i kada to ne bude moguce kako cemo moci casni van iz Evrope ???