Kako odabrati najbolji parket

Stari parket u kući potpuno se oštetio, dijelovi su se sasvim odlijepili od poda ili nepodnošljivo škripe kad se hoda po njima. Treba nam novi parket i počinje nas hvatati panika od potrage za pravim…

Ne tako davno stvari su bile mnogo jednostavnije: u ponudi klasičnih parketa biralo se uglavnom između hrasta, bukve ili jasena, a kod brodskih podova izbor se svodio na jelu, bor ili ariš. Naravno, mogli su se kupiti i parketi s intarzijama od skupocjenih vrsta drveta i mozaik parketi, ali su oni bili rezervirani za duboke džepove. Obrada se svodila uglavnom na višekratno brušenje pa lakiranje (eventualno se koristio i bajc), uz gotovo neizbježni slog zvan «riblja kost».

Kako danas stoje stvari?
Prava revolucija među drvenim podovima dogodila se pojavom gotovih višeslojnih parketa. Ono što ih čini bitno drukčijim jest stabilnost bez premca, nezavisna od vrste drveta, koju ovi parketi duguju specifičnoj konstrukciji, sastavljenoj od tri ili više slojeva drveta međusobno lijepljenih pod kutom od 90 stupnjeva. Takav način izrade sveo je «rad» drveta na minimum i omogućio suhomontažno ili «plivajuće» polaganje bez upotrebe ljepila.

Budući da su k tome lakirani ili premazani uljem, parketi se ugrađuju relativno jednostavno, brzo, bez prašine i neugodnih mirisa, uz značajno smanjene udara na kućni budžet i bez jednomjesečnog iseljenja iz toplog doma (za polaganje 50 m2 potreban je jedan do dva dana i mogu se koristiti odmah). Neki od njih, baš kao i dvoslojni parketi, mogu se postavljati i na podove s toplovodnim podnim grijanjem.

Tu su i dalje masivni parketi, ali i oni već završno obrađeni na najrazličitije načine: mogu biti premazani uljem, presvučeni voskom, lakirani, termički obrađeni ili dimljeni, brušeni,  četkani ili bijeljeni, bajcovani...
Formati masivnih parketa su od 30 cm do 1.5 m, a troslojni mogu biti dugi i 5 m!

Zbog toga jer je svijet zaista postao globalno selo, sada se i kod nas mogu kupiti brojne egzotične vrste drveta od kojih za neke nismo ni slutili da postoje: tik, kempas, merbau, jatoba, wenge, tali, sucupira, tigerwood, ipe/lapacho, afromorsia, doussie, padouk, sapelli, pynkado, iroko, palisander, bambus, američki orah i trešnja, itd. Dakako, tu su i dalje europske vrste drveta, ali u proširenom sastavu: dobri stari hrast, bukva, jasen, javor, grab, jova, breza, trešnja, orah i sl. Paleta je postala raskošna: od snježnobijelih do crnih, od svijetlih, preko zlatnožutih, do boje crne čokolade i svih nijansi crvene.

Samo po sebi nameće se pitanje: kako odabrati najbolji pod za sebe u ovom mnoštvu, jer je to prilično velika investicija i obično se izvodi jednom u deset godina ili čak rjeđe?

Ponajprije treba razmisliti o svojim životnim navikama – organiziramo li često zabave s mnogo gostiju, volimo li  hodati bosi, koliko nam je bitna boja drveta, imamo li malu djecu, kućne ljubimce...  Onda neizostavno potražite savjet profesionalnih prodavača zato što je njihov zadatak kupnju učiniti što lakšom. Primjerice, ako često priređujemo zabave u kući, savjetovat će nam da izbjegavamo lakirane parkete jer će visoke potpetice sigurno ošteti lak, pa je bolje odlučiti se za uljem presvučene parkete jer su otporniji i lakše se obnavljaju. Isto vrijedi ako nam po kući jure mališani na rolerima ili biciklima.

A kada saslušamo sve korisne savjete, razmislimo o svojim potrebama i financijskim (ne)mogućnostima. Birat ćemo onako kako biramo haljinu ili košulju, knjigu ili film – prema vlastitom karakteru. Mogućnosti su neograničene, a na kraju krajeva, sve u našem domu, pa i pod, treba biti odraz nas samih.
Više na www.alpod.hr