Kako preživjeti ekonomsku krizu?

Kriza koja je nastala na američkom tržištu, potresla financijske stupove te velike demokracije pa se prelila na sva velika i moćna kreditna i dionička tržišta na svijetu počela je uzimati danak u ekonomijama zemalja u razvoju. Još dok smo s strepnjom gledali kako užasna kriza povjerenja lomi moćne financijske kuće u Sjedinjenim Državama, Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj... bilo nam je jasno da tu krizu velikih i bogatih neće mirno odgledati ni mali, a kamoli oni siromašniji. Svi – od Kine, koja je veliki izvoznik, preko nestabilnog Pakistana, do afričkih zabiti, kojima je potrebna financijska pomoć zapada – na neki način osjetit će krizu.

Počele su se množiti mnoge teorije kako će kriza za koju su najveći krivci inače vrlo promućurni američki investicijski bankari ugroziti stabilnost financijskih i bankovnih sustava manjih zemalja; moguće je da će banke vlasnice banka u malim zemljama iz njih izvlačiti novac, teže će se dolaziti do novca na međunarodnom tržištu kapitala, izvozni poslovi naići će na zid pada potražnje...

No, jasno je da su naše banke sigurne. Štoviše, naše najveće banke moćni su nacionalni financijski konglomerati koji mogu održati kvalitetni protok novca u svim gospodarskim žilama kucavicama.

Možemo biti sretni da se naše banke nisu igrale raznoraznim maštovitim financijskim izvedenicama koje su u domino efektu rušile zapadne financijske kuće i destabilizirale cijeli sustav kreditiranja te je sigurno da nismo direktno ugroženi. Vlasnice naših banaka osjećaju pritisak na cijene svojih dionica te imaju potrebu dodatnog prikupljanja kapitala, ali isto tako znamo da neće prenositi te svoje premostive probleme na banke kćeri. Čak i da to učine, konzervativna politika guvernera Rohatinskog stvorila je rezerve koje mogu jamčiti likvidnost sustava. Istina, država i poduzeća teže će do novca na međunarodnom tržištu kapitala, a izvoznici će se tući na tržištu na kojem će i njih i njihovu konkurenciju gušiti smanjena potražnja, ali ni to sve skupa ne bi trebalo previše utjecati na stabilnost hrvatske ekonomije.

Ipak, bilo bi glupo reći da možemo biti potpuno bezbrižni. Valovi financijske krize već su se prelili na domaće dioničko tržište, sigurno je da će doći i do malog usporavanja gospodarske aktivnosti. Hrvatska neće završiti u recesiji, neće morati tražiti pomoć MMF-a kao Ukrajina, Mađarska, Island ili Bjelorusija, ali smo svi duboko svjesni da bi odjeci krize mogli uzrokovati velika preslagivanja kućnih proračuna.

Stoga smo za vas istražili što bi se moglo događati s kućnim proračunom hrvatske obitelji, što će biti s kreditima, kakvi su uvjeti štednje te isplati li se ulagati u fondove ili dionice.

Poseban prilog KAKO PREŽIVJETI EKONOMSKU KRIZU pronađite u nedjeljnom Večernjem listu